Pogrešno je misliti da akademska autonomija nema ograničenja. Kriza autonomije je kako u nedostatku, tako i u pretjerivanju. Autonomiju je moguće zaštititi jedino inzistirajući na autentičnoj demokratizaciji te edukaciji – to su jedina dva prava rješenja koja će nam pomoći razlučiti između previše i premalo autonomije”, poručila je Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, jedna od predavačica na prvoj konferenciji portala srednja.hr pod nazivom srednja.hr+ Obrazovnih deset povodom njihova desetog rođendana.

Jedini je to portal namijenjen srednjoškolskoj populaciji, ali i studentima. Kroz njega bavili su se, između ostalim, korupcijom, nepotizmom te drugim izazovima u obrazovnim institucijama, problemima studenata i cjelokupnim hrvatskim obrazovnim sustavom.

Niz panela

Organizirali su na događanju 12 panela i osam predavanja u kojima su ugostili najvažnije aktere obrazovanja i znanosti, ali i učenike i studente, osvrnuvši se na obrazovanje prije deset godina, danas, ali i u budućnosti. Podijelili su predavanja u dvije dvorane – za školstvo i visoko obrazovanje. U prvoj se dvorani govorili o potrebi uvođenja građanskog odgoja u škole, e-učenju, odnosu demografskih kretanja i obrazovanja te pitanjima plaće profesora.

U dvorani visokog obrazovanja raspravljalo se, između ostalog, o eksploziji kvota na visokim učilištima, obrazovanju budućnosti za vještine budućnosti te problemu seksualnog uznemiravanja na visokim učilištima. Mladi su reprezentativci Hrvatskog debatnog društva uživo su raspravljali o uvođenju Građanskog odgoja u škole, a na panelu ‘Mrze li mediji profesore’ komentirao se odnos medija i obrazovnog sektora.

Na panelu ‘OK, boomer!’ sudjelovali su sami mladi, predstavnici generacije Z, koji su istaknuli različitosti i sličnosti unutar kategoriju koju jednoznačno zovemo ‘mladi’.

Robert Kopal, predsjednik uprave EFFECTUS poduzetničkog studija, istaknuo je povezanost obrazovanja i kreativnosti te kasnijeg uspjeha u životu, ali i predložio konkretne promjene obrazovnog sustava kojima bi se kreativnost učenika poboljšala. Predložio je, primjerice, uvođenje kritičkog razmišljanja kao obveznog predmeta u sve škole.

Riječka rektorica Franka Perković Gamulin, donedavna dekanica ADU-a održala je predavanje kojim je dala konkretne smjernice visokim učilištima u slučaju prijava studenata i studentica za seksualno uznemiravanje. “Važno za svaku sastavnicu da ozbiljno razgovara o problemu koji je neobično bolan, neobično traumatizirajući”, poručila je Perković Gamulin.

Novi projekti

Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, predstavio je rezultate istraživanja u kojima su sudjelovali mladi. “Kada mladima dajemo etikete koje im ne stoje, trebamo pogledati rezultate istraživanja je li to zaista tako”, poručio je Jokić.

Predstavljen je i Alumni projekt portala srednja.hr čiji je partner Hrvatska zajednica županija. Riječ je o jedinstvenom projektu koji mapira najbolje hrvatske učenike i profesore prema kriteriju dobivenih Oskara znanja. Dodjeljuje se dakle učenicima za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju te državnom natjecanju glazbe i plesa.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs održao je predavanje u kojem je predstavio novi paket zakona koji se priprema za unaprjeđenje visokog obrazovanja. Do kraja studenog se očekuje nacrt zakonskog prijedloga koji će se moći staviti na javno savjetovanje, a u drugom kvartalu iduće godine ide u saborsku proceduru rasprave i donošenja zakona.

“Reforma obrazovanja se načelno sastoji od dvije komponente. Jedna je uvođenje novog modela institucionalnog financiranja visokoškolskih i znanstvenih institucija kroz cjelovite programske ugovore, i druga je jačanje institucionalnih, infrastrukturnih i organizacijskih kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora kroz poboljšanje ustroja i funkcioniranje upravljačke organizacijske komponente sveučilišta i javnih znanstvenih instituta.

Provedbu obje komponente omogućit će donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Bez promjene zakonskog okvira nije moguće niti zadovoljiti ove uvjete koji su predviđeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti RH.

Pritom valja reći da zakoni koji su navedeni kao potrebni zakoni, ne samo u dijelu obrazovanja nego i šire, a koji su naznačeni u tijeku pregovaračkog procesa s EU treba ispuniti kako bi se financiranje iz Nacionalnog plana moglo ostvariti.

Nije moguće zaboraviti neki od zakona i ne donijeti ga, jer to će automatski povući za sobom i trošenje financijskih sredstava koja su na raspolaganju”, rekao je ministar Fuchs.