Da ćemo novu Vladu imati već unutar mjeseca parlamentarnih izbora donedavno je malo tko vjerovao, no kako stvari stoje, ona će se formirati prije kraja srpnja. Šef HDZ-a Andrej Plenković već je dan nakon izbora konstatirao kako je osigurao 76 potpisa usput najavljujući i prve poteze.

Osim smanjenja broja ministarstava (tvrdi se, između pet i osam), među njima je apostrofirao i smanjenja poreza s kojima je stranka išla u izbornu utrku.

Uz rasterećenje u oporezivanju dohodaka spuštanjem 24-postotne stope na 20 posto te 36-postotne na 30 posto, HDZ je u svom programu predvidio i smanjenje 12-postotne stope poreza na dobit na 10 posto, kao i smanjenu stopu PDV-a na svu hranu, čime će se i na prehrambene proizvode koji se trenutno oporezuju po općoj stopi od 25 posto taj namet smanjiti na 13 posto.

Što premijerovo isticanje smanjenja poreza kao posla na kojemu se odmah počinje raditi znači u smislu početka primjene nižih stopa, zasad nije posve jasno.

Ponešto će vremena trebati već za analize i simulacije, a osim toga kod zahvata u porezni sustav obično se preferira primjena s početkom, a ne unutar godine. Uza sve, važna varijabla u svemu je i proračunska situacija. Nju trenutno najviše obilježavaju posljedice koronakrize.

Nakon što se u prva tri mjeseca, koja proračunski još nisu imala pečat Covid-19, u državnu blagajnu slilo 18 milijardi kuna poreznih prihoda ili 1,6 milijardi više nego lani, u drugom je kvartalu naplaćeno između 6,5 i 7 milijardi kuna poreza manje nego u drugom 2019. kad ih je naplaćeno 20,6 milijardi.

Tako su polugodišnji porezni prihodi središnje državne blagajne ove godine za više od pet milijardi kuna mršaviji od lanjskih 37 milijardi kuna. Kako ni lokalni proračuni (koji se u znatnoj mjeri oslanjaju na prihode od poreza na dohodak) zacijelo nisu pošteđeni utjecaja korone, na razini opće države pad poreznih prihoda u odnosu na lanjskih 48 milijardi je i veći.

Spomenuti pad poreznih prihoda proizlazi iz najsvježijih brojki o tempu punjenja proračuna koje je jučer iznio Zdravko Marić, dosadašnji, a izgledno i budući ministar financija.

Od početka ove godine porezni prihodi proračuna ukupno su pali između 13 i 15 posto, rekao je. Iako se može očekivati da će u ovom kvartalu taj pad zbog utjecaja turizma biti i izraženiji, dio ekonomista smatra da snažan pad prihoda od poreza, kao i prateći rast fiskalnog deficita, u okolnostima koronakrize nije nužno prepreka za smanjivanje poreza.

Država najviše prihoda ubire od PDV-a, a kako će i za početak oporavka ključna biti domaća potražnja odnosno potrošnja, razumljivo je da se nastoji sačuvati i/li podići raspoloživi dohodak, kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, aludirajući ponajprije na smanjenje stopa poreza na dohodak građana i potrebu (izravnog i/li neizravnog) smanjenja troška rada za poslodavce.

Ipak, i taj dio seta poreznih promjena iz HDZ-ova programa vjerojatno se neće aktivirati ove godine. U slučaju niže stope PDV-a (za hranu koja već nema povlaštenu stopu) te poreza na dobit još je sigurnije da se s primjenom neće i strčavati i u najboljem slučaju moguće je da krenu početkom 2021. Kako bilo, s tim u vezi Marić jučer novinarima nije dao jednoznačan i precizan odgovor.

Sve u vladinu programu

Govoreći daljnjim poreznim rasterećenjima, rekao je kako ona slijede u području poreza na dobit i poreza na dohodak “ali u fazama nakon toga i neizravnih poreza poput poreza na dodanu vrijednost”.

Na pitanje znači li to da će predviđeno smanjivanje stopa poreza na dohodak građani odmah osjetiti na plaćama, poručio je kako će, za razliku od mjere za mlade iz prethodnog kruga porezne reforme, koji su pogodnosti osjetili za godinu dana, građani to osjetiti odmah po uvođenju.

Dao je, dakle, naslutiti da bi oko milijun građana u prvoj godini mandata nove vlade moglo osjetiti porezno rasterećenje plaća, ali uz dodatak da će se “što se tiče terminskog plana sve definirati u vladinom programu”.

Prognoze komisije

Neizbježno pitanje jučer su bile i ljetne prognoze Europske komisije, prema kojima su prognoze i za EU u cjelini i za Hrvatsku u odnosu na proljetna predviđanja pogoršane.

EK Hrvatskoj sada predviđa dvoznamenkastih 10,8 posto pada BDP-a, što je treći najveći prognozirani pad među članicama Unije (veći se očekuje samo za Španjolsku i Italiju). Dogodine u Komisiji računaju na djelomični oporavak gospodarstava EU, kao i hrvatskoga za koje predviđaju rast po stopi od 7,5 posto.

Sve u svemu, idućih nekoliko godina očito smo ponovno u lovu na razinu gospodarske aktivnosti 2019., ali i 2008.

Kad je riječ o planiranim poreznim zahvatima u novom mandatu Vlade, politički je smanjenje oporezivanja dohodaka posebno zanimljivo kroz prizmu Grada Zagreba.

U njegovu proračunu završava svaka treća kuna poreza na dohodak koju naplate lokalne jedinice (lani 14,5 mlrd.), a u metropoli ta stavka s pripadajućim prirezom (18%) čini približno dvije trećine proračuna.

Prošle godine to je značilo više od pet milijardi prihoda od ukupno oko 7,7 milijardi kuna. Zbog značaja te stavke s jedne strane i saborske podrške (većine) s druge, za posljednjih nekoliko paketa poreznih promjena Vlada je morala pridobiti i gradonačelnika Milana Bandića.

Situacija u gradskom proračunu danas je napregnutija nego donedavno, ali u međuvremenu se politička konstelacija promijenila. Iz smjera gradske vlasti za Vladu više nema prijetnje blokade njezinim zahvatima u porezni sustav.