Europskoj komisiji Vlada će do kraja tjedna proslijediti svoj peti Nacionalni program reformi, kao i Plan konvergencije, dva ključna dokumenta za kreiranje politika u okviru ciklusa Europskog semestra. 

U Programu reformi i ove su godine deseci mjera koje u cilju rješavanja strukturnih slabosti Vlada planira provesti u idućih godinu do godinu i pol dana. Koliko će se od čak 59 mjera u 11 reformskih područja koje je Vlada ucrtala u NPR pretočiti u stvarnost, a koliko će ih ostati liste želja, ostaje vidjeti, ali premijer Andrej Plenković poručuje kako Vlada "želi da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. i u prvoj polovini 2019.". Sada je, kaže, pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori. Svaki put taj dokument načelno izgleda solidno, uglavnom se detektiraju stvari koje nisu dobre, a najčešće se i oko pojedinih planiranih mjera i ciljeva nije teško složiti. 

Tako analitičari komentiraju i najnoviji NPR. A onda obično slijedi "ali" koji se uglavnom odnosi na problem (ne)provedbe. Otprilike tako na novu listu reformskih mjera gleda i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Podsjećajući na nedavno izvješće EK o slaboj provedbi vlastitih programa i preporuka, napominje kako trenutno globalni signali sugeriraju da će u razdoblju pred nama okruženje za rješavanje strukturnih slabosti biti manje povoljno nego proteklih godina propuštenih prilika. Kako bilo, u setu reformskih mjera za jačanje konkurentnosti Vlada predviđa administrativna, neporezna i porezna rasterećenja. Detalji poreznog rasterećenja definirat će se tek nakon analiza, ali plan je da se u novom krugu građani i poduzetnici rasterete do 2 milijarde kuna.

Prednost će se dati porezu na dobit, s tim da u fokusu nisu samo porezne stope, a važe se i smanjenje opće stope PDV-a. Kao što su mediji već prenijeli, u NPR-u se ne govori o uvođenju poreza na nekretnine, ali dio planova ostaju aktivnosti na pripremama infrastrukture za uvođenje novog sustava oporezivanja nekretnina. Već do kraja ove godine Vlada najavljuje Strategiju digitalne transformacije gospodarstva, a ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. se namjeravaju podići na 1,4 posto BDP-a poreznim olakšicama poslovnom sektoru.  Daljnje administrativno rasterećenje gospodarstva predviđa okvirno 30% manje troškove, a neporezna davanja trebala bi se smanjiti za oko 10 posto. U cilju povećanja produktivnosti u planu je nastavak  liberalizacije tržišta usluga, što uključuje i deregulaciju 24 profesije, a u konačnici bi trebalo povećati produktivnost za oko 5% do kraja iduće godine.

Za pokretanje poslovanja od iduće će godine zahvaljujući uvođenju  jedinstvenog elektroničkog postupka trebati maksimalno tri dana, kao i za zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave. U javnoj upravi već do rujna ove godine donijet će se novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. To će značiti uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a novi model će počivati, među ostalim, na radnim rezultatima. Nakon već lani započetog i danas poodmaklog procesa restrukturiranja cestarskog sektora, sličan posao restrukturiranje u suradnji sa Svjetskom bankom predviđa se i za željeznice, ponajprije HŽ Infrastrukturu i HŽ Cargo. Reforme u sektoru prometa podrazumijevaju i potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines te uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta za koja se već rade zakonski tekstovi.

O reformskim mjerama u mirovinskom sustavu već se neko vrijeme većina novosti zna zbog već iniciranih zakonskih izmjena, a otprije je manje poznato da će se proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine još nekim kategorijama omogućiti da uz mirovinu ostvaruju dodatan prihod. U pravosuđu, pak, slijedi reorganizacija mreže sudova, pri čemu će se  broj općinskih i prekršajnih sudova smanjiti, a ponovno se najavljuje i smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina. U sektoru obrazovanja fokus je na pilot fazi kurikularne reforme u kojoj će sudjelovati 72 škole, dok će 151 škola biti u projektu e-Škola.

Po x-ti put Vlada najavljuje i promjene zakona o socijalnoj skrbi kojima će se integrati upravljanje socijalnim naknadama, a kao i u svim dosadašnjim NPR-ovima u zdravstvu se najavljuje reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica, kao i novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept. Referirajući se pak na Program konvergencije Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, kaže kako "u smislu fiskusa priča i dalje izgleda dobro, ali problem je ono što stoji iza pozitivnih brojki".

Naša je fiskalna konsolidacija uglavnom zasnovana na prihodima, a to potvrđuje i razmjerno visok omjer prihoda opće države i BDP-a. Prema projekcijama Ministarstva financija, a one su se proteklih nekoliko godina pokazale dosta opreznima, u naredne tri godine predviđa se nastavak smanjenja javnog duga s današnjih 78 na 66 posto BDP-a. Proračun opće države trebao bi biti približno uravnotežen ili u blagom plusu (od -0,5 prema +0,5% BDP-a do kraja 2021.).

Na proračunski saldo trebalo bi pozitivno djelovati i daljnje smanjenje troška za kamate; nakon što se za njih 2015. izdvajalo 3,3 posto BDP-a, a lani 2,7 posto, u srednjem roku taj bi trošak trebao svesti ispod dva posto BDP-a.  Gospodarski rast u tom razdoblju projicira se od 2,8 prema 2,5 posto. Živković Matijević reći će kako se strukturni izazovi očituju i u srednjoročnim projekcijama negativnog doprinosa neto inozemne potražnje BDP-u. U njima se, naime, ogleda i problem velike uvozne ovisnosti i konkurentskih slabosti našeg gospodarstva.