Premda je iza nas rekordna sezona, a na krilima optimizma ekonomisti redom dižu prognoze rasta BDP-a na više, hrvatska je ekonomija u usporedbi s drugima – lošija. Na listi Svjetske banke 'Doing Business', neizostavnom alatu za sve koji važu ulagati ili ne, Hrvatska je ove godine pala za četiri stepenice na 44. mjesto među 190 zemalja.

U usporedbi s prošlom godinom Hrvatska je skupila gotovo identičan broj bodova, no dok mi stagniramo konkurentske zemlje provode reforme. Od maksimalnih stotinu, Hrvatska ima 72,99 bodova, dok je prošle godine zauzela 39. mjesto (od 189 zemalja) sa 72,78 bodova. Iz perspektive investitora danas je gora situacija prilikom pokretanja posla i plaćanja poreza, a napredak je vidljiv u zaštiti manjinskih dioničara, ističe Svjetska banka.  "Iako će u trećem kvartalu rast BDP-a vjerojatno premašiti 3 posto, s time se ne treba zanositi. Lista Svjetske banke odražava jednostavnu činjenicu da se u ekonomiji ništa bitno nije promijenilo", kratko kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Ono što se dogodilo jest da nam je tek vanjsko okruženje išlo na ruku: cijene energenata, rekordno niske kamatne stope i sigurnosna renta, sve se to poklopilo tamo gdje je ekonomija najranjivija, po pitanju javnog duga i turizma.

"No, ti su faktori doživjeli svoj vrhunac na prijelazu iz drugog u treći kvartal pa sad slijedi njihovo polako slabljenje i utjecaj na gospodarstvo", upozorava taj ekonomist. Pokretanje biznisa otežalo je povećanje naknada javnih bilježnika što je donijelo pad za osam mjesta u toj kategoriji. Uvođenje radijske i televizijske naknade u kombinaciji s ukidanjem smanjenja doprinosa za HGK novim tvrtkama pogoršalo je kategoriju plaćanja poreza u kojoj smo se spustili za 11 stepenica na 49. poziciju. Bolje je ocijenjena zaštita manjinskih dioničara radi obveze objave podataka o potencijalnom sukobu interesa direktora, kao i rješavanje insolventnosti i izvršenje ugovora. Najlošiji smo i dalje u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola (129. mjesto) dok je maksimalni broj bodova ostvaren u prekograničnoj trgovini, isto kao kao i lani.  Mogu li, i za koliko mjesta, najavljene reforme donijeti konkretan skok na rang ljestvici Svjetske banke?

S obzirom da je samo dio procedura obuhvaćen metodologijom sastavljanja ljestvice, Lovrinčević ističe da bi, ne nužno toliko promjene stopa, koliko izmjene u općem poreznom zakonu, donijele značajan pomak Hrvatske. To se prije svega odnosi na izmjene u smjeru zaštite poduzetnika, poput otpisa potraživanja za PDV u slučajevima blokada te ujednačavanje procedura pri postupanju. Budući da se investitori najviše žale na neizvjesnost propisa, ideja uvođenja kalendara, o čemu se razmišlja u Vladi primjerice promijenjenih trošarina, ali i drugih nameta državi, rezultirala bi većom izvjesnošću, što bi Doing Business honorirao skokom prema gore.

"Ovogodišnje rangiranje pokazuje da nismo puno učinili u protekloj godini. Možemo puno bolje, ali pomak od tek nekoliko mjesta prema gore nije dovoljan", slaže se i konzultant Željko Perić. Najavljeni redizajn poreznog sustava, koji će se testirati kroz političko sito već pri sastavljanju proračuna za 2017., Perić ocjenjuje nužnim korakom u pravom smjeru. "Hrvatska je u kratkom razdoblju promijenila više od 40 propisa iz područja poreza što je za poduzetništvo katastrofalno jer ne znate pravila igre. Nama treba balansirana promjena sustava, da on bude stabilan, čak i ako je promjena na gore. Slažem se s najavama ministra Zdravka Marića, mislim da će to dobro za poduzetnike i društvo u cjelini", kaže Perić.

Umjesto investicijskih horor priča iz Hrvatske koji pune novinske stupce, strani ulagači odaslali su (ponovno) poruku da žele bolju poslovnu klimu. "To znači osigurati pravnu sigurnost i transparentnost javne uprave što Hrvatskoj treba da bi išla naprijed", poručio je predsjednik Uduženja stranih ulagača Mladen Fogec čija je udruga izdala četvrtu po redu bijelu knjigu stanja s kojim se susreću ulagači i njihove preporuka za bolje okruženje. A bez benevolentnije poslovne klime neće biti ni stranih investicija. Premda su one u porastu, još su daleko nužnih razina, upozorio je guverner Boris Vujčić.

Slično je, kazao je, i u drugim usporedivim zemljama gdje su privatna ulaganja veća nego javna, a jedino je Hrvatska iznimka. Nužna fiskalna konsolidacija srezala je i kapitalna javna ulaganja, a iako je dio pada ublažen sredstvima iz EU, po privlačenju europskog novca zaostajemo za konkurencijom. Tako se čini da, iako nimo usamljeni u problemima privlačenja stranih investicija, posebno stojimo slabo po pitanju greenfield ulaganja, a gore od Hrvatske jedino su brojke u Sloveniji.