Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac danas su u Banskim dvorima predstavili nove mjere Vladine porezne politike. „Ove mjere su usmjerene na povećanje konkurentnosti, ali možda prije svega na povećanje potrošnje u zemlji i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti sa svojim radnicima i zaposlenicima, a to je da im daju veće plaće“, kazao je premijer Milanović na predstavljanju mjera. 

• Milanović: Izmjene poreza na dohodak vjerovatno još ove godine

• 'Najavljene izmjene poreza neće bitnije utjecati na potrošnju'

• Porezne promjene: Poslodavci pozdravljaju početak porezne reforme

• Što trebate znati o izmjenama poreza na dohodak

• Sindikati pozdravljaju izmjene poreza na dohodak, umirovljenici nezadovoljni

Kazao je, što se tiče prijedloga izmjena poreza na dohodak, da će se te izmjene realizirati u najkraćem mogućem roku, vjerojatno još ove godine zajedno s rebalansom proračuna, a izmjenama bi se povećao osobni odbitak s 2.200 na 2.600 kuna. Također, povećali bi se porezni razredi, „dakle umjesto dosadašnjih 8.800 kuna, na kojima se već počinjala primjenjivati najviša porezna stopa od 40 posto, to bi se oporezivanje počelo primjenjivati na 13.200 kuna“, objasnio je predsjednik Vlade. Nastavio je da bi minimalna bruto plaća bila neoporeziva i objasnio na primjeru bruto plaće od 5.000 kuna, na kojoj je prosječni osobni odbitak 1,5 posto, a porez i prirez se plaća 94 kune. Izmjenama bi se plaćao 13 kuna, pa bi prema tome neto plaća bila veća za 81 kunu, što znači da bi godišnje povećanje bilo 972 kune. „Tu se radi o relativno manjim plaćama, ali ova mjera bi najviše imala izravan učinak na plaće malo solidnijeg srednjeg sloja, koji nikada neće biti bogat i steći značajniju imovinu, ali će možda moći više potrošiti i pretpostavka je da hoće“, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je naveo i očekivane učinke ovih promjena: „To je povećanje plaća u različitim iznosima za skoro milijun radnika i zaposlenika, povećanje raspoloživog dohotka za značajan broj građana, uvjetno rečeno za srednji sloj stanovništva. Također, to su očekivana pozitivna kretanja u gospodarstvu kroz povećanje ukupne potrošnje koja čini i više od 60 posto BDP-a, to je pokušaj da se potakne i udahne malo zraka općenito segmentu potrošnje koji je važan i značajan u BDP-u, kao i svim državama EU, i da se izađe iz tog jednog kovitlaca stagnacije u koji smo ušli prije više godina“. 

Dodao je da bi se primjenom ovih poreznih stopa, to jest ukidanjem stope od 40 posto na neto plaće manje od 13.200 kuna, najviše rasteretile plaće u privatnom sektoru, a privatni sektor treba biti glavni zamašnjak hrvatskog gospodarstva. „Razmatramo i dogovarat ćemo kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i regionalne samouprave, jer se porez na dohodak u najvećoj mjeri preljeva u lokalne proračune“, kazao je premijer. Pojasnio je da Vlada može učiniti gospodarstvo konkurentnijim reformskim mjerama, djelujući na cijenu rada, na radno zakonodavstvo, a lokalna bi se samouprava trebala financirati direktnim porezima, kao što je porez na nekretnine i promet nekretninama „i to je smjer u kojem idemo“. 

Predsjednik Vlade je također istaknuo da se na državne dužnosnike i one koje rade u javnom sektoru ove promjene neće primjenjivati, već će se primijeniti sustav uskrate, „kao što smo to napravili s mirovinama, do promjene okolnosti u društvu, nekakvog kontinuiranog rasta BDP-a i izlaska iz recesije“.

Druga mjera je povećanje praga za obrtnike s dva milijuna kuna na tri milijuna kuna ukupnih primitaka, to jest prometa, kao kriterij za ulazak u sustav poreza za dobit te da budu obveznici PDV-a prema izdanim računima. „Ovo je nešto što su obrtnici dugo vremena tražili, to nije nova ideja, a smatramo da nam je kalkulacija zdrava i održiva. To je vrijedno i smatramo da će biti veliko, značajno olakšanje za taj sektor gospodarstva“, rekao je premijer. Još jedna promjena je uvođenje praga za obračun PDV-a prema naplaćenoj realizaciji u visini od 3 milijuna kuna ili 400 tisuća eura za sve obrtnike i male poduzetnike. Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća. Znači, prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bi bilo 120 tisuća ljudi. „Dakle, širimo taj prostor šanse i pogodnosti, kao što je i s pomicanjem, odnosno promjenama početka primjene stope. To je pozitivan pritisak i na poslodavce, može biti lakše njima, a može automatski biti bolje i njihovim zaposlenicima. Svi koji imaju ugovorenu bruto plaću bi trebali imati automatski veću plaću“, zaključio je premijer.