S obzirom na najavljene izmjene u oporezivanju dohotka, u 2017. godini se očekuje uzlazni trend u kretanju neto plaća, visine raspoloživog dohotka te posredno i osobne potrošnje kao najznačajnije sastavnicu BDP-a, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnim bruto i neto plaćama pokazuju da je od siječnja do rujna prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila 7.729 kuna, što je 1,9 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama bila 5.660 kuna i nominalno je bila 1,5 posto viša na godišnjoj razini. 

Posljednji podaci The Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW Instituta), pak, govore da je prosječna bruto plaća u prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj iznosila 1.025 eura, što nas svrstava na 2. mjesto u usporedbi sa zemljama u okruženju, odmah iza Slovenije, gdje je prosječna bruto plaća u tom razdoblju bila 1.568 eura.

Usporedbe radi, bruto plaća u prvih osam mjeseci ove godine u Češkoj je iznosila 995 eura, u Poljskoj 969 eura, u Slovačkoj 884 eura, u Mađarskoj 825 eura, u Rumunjskoj 628 eura, a u Bugarskoj 478 eura.

Međutim, naglašavaju iz RBA, dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine do danas ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja dok istovremeno prosječna bruto plaća u Hrvatskoj pokazuje poprilično stagnantnu nominalnu razinu, blago iznad tisuću eura.

Iz RBA prenose i posljednje podatke Eurostata, prema kojima je minimalna bruto plaća obračunata u srpnju u Hrvatskoj iznosila 414 eura, približno kao i u Poljskoj, gdje je iznosila 417 eura. Višu minimalnu bruto plaću imala je Slovenija (791 eura) dok su ostale zemlje u okruženju imale nižu minimalnu bruto plaću – u Slovačkoj je bila 405 eura, u Češkoj 365 eura, u Mađarskoj 350 eura, u Rumunjskoj 276 eura, a u Bugarskoj 215 eura.

 "Međutim, vrijedi istaknuti da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 40,6 posto udjela u prosječnoj bruto plaći. Niži udio od Hrvatske ima Češka, od 36,1 posto, dok ostale zemlje u okruženju imaju veći udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći", ističu analitičari RBA, navodeći kako je primjerice u Sloveniji taj udio 51 posto, u Slovačkoj i Bugarskoj 45 posto, a Rumunjskoj, Mađarskoj i Poljskoj 43 posto.

 "Obzirom na najavljene nove porezne izmjene u oporezivanju dohotka, odnosno povećanje osobnog odbitka, sniženje poreznih stopa, povećanje koeficijenata za uzdržavane članove, u sljedećoj godini očekuje se uzlazni trend u kretanju neto plaća. Posljedično, očekujemo pozitivan doprinos na visinu raspoloživog dohotka te posredno i na osobnu potrošnju, kao najznačajniju sastavnicu BDP-a", zaključuju iz RBA.