Naša porezna tijela su u zadnje vrijeme vrlo aktivna na planu ispunjavanja zakonske obveze koja se tiče ‘češljanja’ imovine svojih dužnika. Riječ je o onima za koje je iniciran stečajni postupak kroz prijedlog za otvaranje i zatvaranje skraćenog stečaja. Rezultat, pak, ovih aktivnosti pokazuje se u ne baš tako malom broju slučajeva koji na kraju i završavaju s donedavno nezamislivim zahtjevom od strane Porezne uprave prema trgovačkim sudovima, gdje se ti postupci i vode, da se nad dužnikom ipak otvori pravi – redovni stečajni postupak. Drugim riječima, država nastoji spriječiti nestanak dužnika koji bi u protivnom bio nagrađen s blagodati brisanja iz sudskog registra unatoč imovini koja vjerovnicima nije ni poslužila za namirenje.
Razlog navedenog zahtjeva predstavlja nalaz poreznika koji u svojim analizama dolaze do informacije da postoji imovina s kojim dužnici raspolažu. Tako se otvara mogućnost i da se isfinanciraju troškovi postupka, što znači anuliranje rizika da trošak ne padne na teret državne blagajne, ali i da se iz unovčenja imovine može postići djelomično namirenje. Takvih zahtjeva navodno je u prosjeku barem desetak tjedno, dok je u razdoblju od kada je na snazi novi Stečajni zakon Porezna uprava za ukupno 1784 pravnih osoba podnijela takav prijedlog. Kod toga je još zanimljiv i podatak o velikim dugovanjima tih dužnika. Naime, kada je riječ o njihovim različitim nepomirenim obvezama po osnovi javnih davanja, kako doznajemo iz odgovora Porezne uprave na naš upit, duguju ukupno nešto manje od milijarde kuna – točnije 989 milijuna kuna. Takav iznos, primjerice, u relacijama potreba za pružanjem kvalitetnih javnih funkcija u školstvu, zdravstvu i kulturi, za uslugu poreznih obveznika predstavlja nevjerojatan gubitak.
20tisuća
stečajnih prijedloga zaprimljeno 2016., prve godine primjene novog zakona
Kako se pokazuje da ti dužnici nisu bez imovine te da postoje i oni s obiljem nekretnina procijenjenih na višemilijunske iznose, ostaje za vidjeti koliko će se namaknuti kroz javne dražbe, te hoće li unovčenje imovine generirati i pozitivan rasplet tako što bi se, zahvaljujući aktivnostima države kao vjerovnika, došlo do raspoložive stečajne mase i za raspodjelu drugim stečajnim vjerovnicima.
Za stanje u 2016. -prvoj godini primjene novog SZ-a., uz podatak da je u stečajnoj praksi ona zapamćena upravo po lavini zaprimljenih stečajnih prijedloga, bilo ih je blizu 20-ak tisuća, ilustrativna je i navedena aktivnost Porezne uprave s 1338 predanih zahtjeva za pokretanje redovnog stečajnog postupka nad dužnicima od kojih državna blagajna potražuje oko 750 milijuna kuna.
Pretpostavka za pokretanje skraćenog stečajnog postupka je činjenica da se radi o pravnoj osobi koja nema zaposlenih te da u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Sudskim pozivom koji se u takvim slučajevima objavljuje prije gašenja tvrtke i brisanja iz registra redovito se pozivaju vjerovnici da predlože otvaranje postupka nad dužnikom. Pritom trebaju dokazati dvije stvari, a Poreznoj to nije težak zadatak.
Uloga države
Prva je vjerojatnost tražbine, što se kod poreza i doprinosa lako pokazuje kroz evidenciju stanja računa poreznog obveznika te knjigovodstvenim praćenjem dugovanja i potraživanja prema PU, a zatim to je i postojanje stečajnog razloga. Najčešće se radi o nesposobnosti za plaćanje što se dokumentira Fininom potvrdom o neizvršenim osnovama u duljem vremenskom razdoblju. A kad Porezna uprava tvrdi da tvrtka posjeduje kratkotrajnu ili dugotrajnu imovinu stvari se sudskim preokretom vraćaju u klasični stečajni postupak. Praksa poreznih tijela o kojoj je riječ, međutim, zaokret je od prakse nečinjenja koja je tu administraciju više iz političkih, a manje iz stručnih razloga, pratila jedno duže razdoblje.
U teoriji postoji više načina kako država može utjecati na jačanje financijske discipline u ispunjavaju obveza gospodarskih subjekata, a ovo je svakako jedan. Kao neizbježan alat redovito je i istican stečajni mehanizam za odstranjivanje s tržišta kroničnih gubitaša i neplatiša što se izražava kroz zakonski okvir u kojem upravo država kao vjerovnik pravodobno reagira te pokreće stečajeve nad dužnicima zbog boljeg vlastitog namirenja, odnosno na vrijeme dok još ima slobodne imovine.
No, praksa po tom pitanju, kao i zakonska rješenja kod nas je bila vrlo različita, pa i u kontradikciji. Unatoč primjerice zakonskoj prisilnoj odredbi koja je na stečajni ‘aktivizam’ cijeli niz godina tjerala Ministarstvo financija, konkretnije tijekom dužeg razdoblja prije i poslije izbijanja svjetske financijske krize, država se blago rečeno nije istaknula kao predlagač stečajeva, iako je to po zakonskom režimu morala činiti. Zbog toga se za nagomilane dugove u desecima milijardi kuna i tražio izlaz u novom insolvencijskom rješenju u sklopu prvog predstečajnog zakona. Na isti način kako je to 2012. bilo neizbježno, tako i danas – kada su teorija i praksa unatoč mnoštvu silnica iznjedrile novi Stečajni zakon s automatizmom vezanim uz podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja uz servis Fine, dvije godine njegovog života u praksi povod su sad za nove (pred)stečajne promjene.
Potrebna je, ukratko, sljedeća runda poboljšanja, a najviše za potrebe privremenog financiranja u predstečajevima. Valja reći i da je od početka 2015. do 31. kolovoza ove godine Porezna uprava prijavila 2,6 milijardi kn potraživanja, i to za 1762 subjekta. U posljednje dvije i pol godine, pak, u stečajevima je naplatila 448 milijuna kuna u čemu su obuhvaćena i namirenja potraživanja njihovim pretvaranjem u poslovni udjel u društvu.
Naknadne provjere
Težnje k redu koji je bitan za održivost poslovanja urednih platiša u konkretnom slučaju prati i efekt od rasterećenje troška za druge vjerovnike, jer je država u privilegiranoj poziciji da predujam ne plaća. No, za dužnike koji raspolažu s imovinom, a skrivaju je, djelovanje poreznih vlasti nije jedina prijetnja. I naknadnim se provjerama može utvrditi da imovina postoji, pa u tom slučaju i po zatvaranju stečaja zbog nedostatka imovine stečajnog dužnika u skraćenom stečajnom postupku državno odvjetništvo podnosi prijedlog radi nastavka stečaja i unovčenja pronađene imovine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.znači, Viadukt je prvi na redu po čerupanju imovine.
Šteta jer su već očerupali dok sudac proglasi stečaj.
Jedino državni službenici i djelatnici stranih kompanija u zemlji imaju pravu na plaću, skijanje i život.
Svaka mentalno zaostala Vlada , dokazano u svim zemljama svijeta kao i kroz povijest , vrši sve jaču i veću PORENU REPRESIJU.
Sam ministar financija se neki dan hvalio kako mini rasterečenje građana je dovole do veće potrošnje i već prvi slijedeći korak je nova REPRESIJA.
U ovoj zemlji čovjek mora skrivati imovinu. PA VLADA SVOJIM POSTUPCIMA PRVA PRIMJER DAJE; A ZAKONIMA SAMO TO PRIZNAJE.
Svako pošteno poslovanje ili priznanje kod nas se višestruko kažnjava.
Uključite se u raspravu