I ovotjedni plasman 1,25 milijardi eura vrijednog izdanja euroobveznica u Vladi je popraćen isticanjem kako su posrijedi dosad najpovoljniji uvjeti vanjskog zaduženja.

Gospodarski rast veći od većine donedavnih prognoza, fiskalni deficit manji od predviđanja, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u priča su koja ima svoju težinu kod investitora. Međutim, prinos na razini 3,2 posto govori i da u odnosu na zemlje s kojima se obično uspoređujemo kaskamo sa strukturnim reformama koje bi nam u srednjem i dugom roku osigurale veći potencijal rasta, odnosno održivost rasta i u manje povoljnom vanjskom okruženju nego što je današnje.

Tim je poslom u Hrvatskoj ovih dana i izaslanstvo Europske komisije kojoj će Vlada idući mjesec podastrijeti nacionalni program reformi. Glavne među njima su već dobro poznate i dosta toga se može prepisati od lani, ali kako bi nakon svibanjskih izbora napokon trebalo uslijediti oko godinu i pol predaha od izbora, od Vlade se očekuje i mnogo više konkretnosti. I dalje solidan ambijent za rast i solidno stanje javnih financija napokon bi trebalo iskoristiti za dugoročnije ciljeve. Objave ekonomskih pokazatelja na početku ove godine, od siječanjskog skoka robnog izvoza do potrošnje mjerene prometom u maloprodaji, na tragu su očekivanja još jedne godine solidna rasta ekonomske aktivnosti. A premda su prva dva mjeseca i u godinama bez većih poreznih promjena prekratko vrijeme za ocjene proračunske dinamike, što se tiče punjenja proračuna u siječnju i veljači, i ono je, čini se, u okvirima očekivanja državnih financijaša.

Prema neslužbenim preliminarnim podacima, pet glavnih poreznih stavki i socijalni doprinosi u prva su dva mjeseca ukupno bili nepunih 170 milijuna kuna ili oko 1,2% izdašniji nego lani. To je nešto sporiji postotni rast u odnosu na cjelogodišnji plan, ali početak godine obično je porezno tanji i podložniji oscilacijama, a osim toga i lanjsko izvršenje ispalo je nešto veće od plana. Najizdašniji izvor poreznih prihoda proračuna, PDV, do kraja veljače proračunu je donio 6,55 milijardi kuna, odnosno 1,2 posto ili 80-ak milijuna kuna više nego u isto vrijeme prošle godine. S jedne strane, na ugostiteljske usluge stopa PDV-a lani je bila manja, ali je istodobno na struju, odvoz komunalnog otpada, inpute u poljoprivrednoj proizvodnji te još neke proizvode bila standardnih 25, a sad je 13 posto.

Kod PDV-a je ove godine planirano povećanje za četiri posto, na 46,2 milijarde, a u Vladi su tu projekciju objasnili "rastom raspoloživog dohotka i nominalne osobne potrošnje korigirano za učinke koji proizlaze iz porezne reforme". Porez na dohodak, kategorija s najznačajnijim ukupnim efektom porezne reforme, državnom je proračunu u prva dva mjeseca donio nepunih 380 milijuna kuna, što je u odnosu na lani smanjenje za nešto više od 40 milijuna ili 10-ak posto. Prilikom izrade proračuna za ovu godinu Vlada je prihode od tog poreza (koji samo manjim dijelom ide u središnji proračun) projicirala 11 posto niže nego lani. Uz smanjene stope i proširene platne razrede, plan su objasnili i očekivanim rastom zaposlenosti te bruto plaća.

Nasuprot tome, prihodi od socijalnih doprinosa ovogodišnjim su proračunom planirani tri posto više nego lani, a osim nominalnih bruto plaća i zaposlenosti, u taj je plan ugrađeno i ukidanje iznimke od obveze plaćanja doprinosa za određene kategorije drugog dohotka. U siječnju i veljači doprinosa je naplaćeno 3,65 milijardi kuna, što je u odnosu na lani blizu tri posto ili 100 milijuna kuna više.

U sklopu porezne reforme nemale promjene dogodile su se vezano uz oporezivanje dobiti, ali učinci tih promjena će zbog načina plaćanja poreza na dobit biti vidljivi s pomakom. U prva dva mjeseca porez na dobit proračunu je donio nešto više od 1,1 milijarde kuna što je blizu četiri posto ili 40-ak milijuna kuna više nego lani. Proračunom za ovu godinu kod poreza na dobit planiran je neznatno manji prihod nego lani, i to kao kombinacija boljih rezultata poduzetnika i ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit i, nasuprot tome, učinaka smanjenja opće stope tog poreza s 20 na 18 posto, a za male poduzetnike i poljoprivrednike na 12 posto. Jedna od značajki ovogodišnjeg poreza na dobit bit će i osjetno manji porez koji će proračunu stići iz bankarskog sektora koji je lani (nekonsolidirano) ostvario gotovo 6,5 milijardi kuna bruto dobiti, ali zbog velikog gubitka godinu prije imaju pravo koristiti institut poreznog gubitka.