Ministar financija Marko Primorac preko vikenda će imati priliku proučavati brojne prijedloge koji su u javnoj raspravi stigli na njegov, mnogima sporan, zakonski prijedlog novog dodatnog poreza na dobit.

I prije toga novinarima je ponovio da od uvođenja poreza na ekstraprofit neće odustati, kao i da ne bi trebalo doći do izuzimanja pojedinih sektora od novog poreza, što je i jedna od najčešćih primjedbi u javnoj raspravi, jer bi novi porez trebao zahvatiti puno širi krug nego je predviđeno u Bruxellesu.

Minimum korektnosti
Prijedloge su uputili brojni veliki poslodavci, ali i manji, konzultantske kuće, banke, udruženja, kao i ekonomski analitičari. Marijana Ivanov, profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bila je među najjaktivnijim pojedinicima, a među ostalim poziva na minimum korektnosti i pomicanje primjene za 2023.

Iako, čini se, ministar nije sklon izdvajanju pojedinih sektora, dio prijedloga upravo su apeli da to učini. Uz brodogradilište Viktor Lenac, koje upozorava da će biti jedino u EU koje će biti opterećeno takvim teretom, te izbačeno iz utrke za poslove, sličan vapaj stiže i od Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum.

Ovim zakonom, upozoravaju, brodarima koji su izabrali sudjelovati u sustavu poreza po tonaži nametnut će se ovakav porez nespojiv sa sustavom poreza po tonaži i time ih se stavlja u nejednak položaj u odnosu na konkurentne brodare EU.

Za međimursku tvrtku Muraplast važna korekcija bila bi da se poduzeća koja koriste Zakon o poticanju ulaganja izuzme od dodatnog poreza ili predlažu da im se u suprotnom traženi iznos dodatnog poreza oporezuje kao normalni porez na dobit koji se može umanjiti u određenom iznosu putem Zakona o poticaju ulaganja. Zauzimaju se i za zaštitu energetski intenzivnih poduzeća, koji su u ovoj godini uspjeli ostvariti dobit.

Aktivan je i HGK, koji se među ostalim zauzeo i za bivše gubitaše. Iznose u prijedlogu slučaj članice iz automobilske industrije, koja nakon loših već sada ima 20-postotni pad narudžbi za iduću godinu.

Zašto su izuzeti?
”Naša članica navodi kako nije jasno zašto se kod primjene poreza uzima u obzir porezna dobit, a ne računovodstvena dobit, budući da će tvrtke koje su se odlučile u određenom trenutku uvećati poreznu osnovu na svoju štetu, iz bilo kojeg opravdanog razdoblja, sada u prosjeku vjerojatno imati minimalni pozitivni porezni rezultat u referentnom razdoblju, dok je ukupan zbroj poreznih rezultata svih godina negativan ili čak izrazito negativan.

S druge strane, tvrtke koje su u sve četiri prethodne godine ostvarivale dobit u razdoblju kada je k tome bilo osigurano i sufinanciranje od strane države, a u 2022. će ostvariti rast dobiti manje od 20% prosjeka, ovime će biti izuzete iz oporezivanja”, ističu HGK-ovci.

U raspravu koja je jučer doslovce planula, uključio se i AmCham, koji upozorava da je najava novog poreza protivna pozitivnim rezultatima koje je RH postigla kroz nekoliko krugova porezne reforme, kao i naporima koje je Vlada do sada uložila za postizanje porezne stabilnosti i predvidivosti i dovodi u pitanje pozicioniranje Hrvatske kao ulagačke destinacije.