Nakon dvogodišnjih pregovora s ukupno pet krugova, Hrvatska i SAD prošloga su tjedna potpisali Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

U domaćim poduzetničkim krugovima od tog se sporazumm mnogo očekuje kada je u pitanju američko-hrvatska gospodarska suradnja.

Hoće li izbjegavanje dvostrukog oporezivanja uroditi konkretnim plodovima i koliko smo sada atraktivniji američkim ulagačima za Poslovni dnevnik govori izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Andrea Doko Jelušić.

S obzirom da Konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje još mora proći ratifikaciju u Saboru i Kongresu, kada bi se moglo očekivati stupanje na snagu?
U ovom trenutku je teško prognozirati jer to ovisi i broju i kompleksnosti drugih tema koje dolaze u Sabor, odnosno Senat. Nakon dugo godina čekanja na otvaranje pregovora, bili bismo vrlo zadovoljni kada bi ratifikacija u obje institucije bila obavljena tijekom 2023. godine.

Kako tumačite da je Hrvatska jedna od rijetkih saveznica SAD-a koja do sada nije imala riješeno pitanje dvostrukog oporezivanja i zašto su pregovori toliko dugo trajali, u čak pet rundi?
Sami pregovori nisu dugo trajali, odluka o otvaranju pregovora se čekala mnogo, mnogo duže, govorimo o više desetljeća. Naime, brojna velika svjetska gospodarstava zainteresirana su za sklapanje ovakvog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog velikog interesa, potrebna je snažna argumentacija zašto je takav sporazum doista potreban i što on donosi gospodarskoj suradnji obiju strana da bi pregovori započeli.

Krajem 2018. Američka gospodarska komora pripremila je početnu argumentaciju u prilog sporazumu, radna skupina bivše predsjednice koju je vodio sadašnji ministar Primorac odradila je odličan posao pripreme dokumentacije tijekom 2019. i uz važan angažman bivšeg američkog veleposlanika Roberta Kohorsta, Hrvatska je dobila na važnosti na listi prioriteta američkog Ministarstva financija za početak pregovora.

Sam proces pregovora trajao je od 2020. što za međunarodni ugovor takve kompleksnosti nije mnogo. Ne radi se o jednom potpisu nego obuhvaća detaljnu analizu poreznog i mirovinskog sustava u obje zemlje. Svakako treba pozdraviti odlično obavljen posao sa strane američkog i hrvatskog Ministarstva financija i Porezne uprave.

Procjene govore da će ukidanje dvostrukog oporezivanja s hrvatske strane najviše koristiti IT industriji te onim kompanijama koji već posluju u SAD-u. Koji bi sektori s američke strane sada mogli biti zainteresiraniji za ulaganje u Hrvatsku?
Hrvatske IT kompanije, prehrambena industrija, farmaceutika, ali i HS Produkt, Dok-Ing i svi drugi koji već posluju s američkim tržištem brzo nakon što ugovor stupi na snagu osjetit će konkretne koristi. Međutim, ne treba zaboraviti da oni koji evaluiraju Hrvatsku kao destinaciju za buduća ulaganja, na listi pitanja imaju i postojanje takvog sporazuma.

S američke strane on nije nenadoknadiva prepreka jer velike američke firme često dolaze u Hrvatsku preko svojih europskih središnjica, ali postojanje sporazuma svakako olakšava i pojednostavljuje poslovanje te predstavlja jednu važnu brigu manje.

On jest ozbiljna prepreka za američka mala i srednja poduzeća, kao i za hrvatska poduzeća koja posluju ili tek kreću poslovati preko Atlantika. Vjerujem da je nepostojanje sporazuma mnoge do sada odvratilo od takvog poduhvata.

Samo najodvažniji su se za to odlučili uz znatno financijsko opterećenje koje predstavlja dvostruko oporezivanje ili pak kompleksnost poslovanja preko trećih zemalja, najčešće Ujedinjenog Kraljevstva ili Irske. Stupanje sporazuma na snagu i njima će omogućiti jednostavnije, direktno poslovanje uz manje administracije i dodatnih troškova.

Kako općenito američki ulagači promatraju Hrvatsku kada je riječ o poreznom opterećenju?
Američki, ali i drugi ulagači prvo gledaju je li porezni sustav predvidljiv, a nakon toga gledaju visinu poreznog opterećenja i može li njihov poslovni model u njemu funkcionirati. Stoga je predvidljivost najvažniji kriterij za ulagače što se poreza tiče.

Tome u prilog ne idu iznenađenja kao što je Zakon o porezu na dodatnu dobit koji cilja upravo profil ulagača kakve želimo privući: poduzeća velike financijske snage koji mogu otvarati radna mjesta i koja posluju u industrijama visoke dodane vrijednosti.

Nakon ukidanja viza za hrvatske građane, ovo je novi korak u intenziviranju bilateralnih odnosa između Hrvatske i SAD-a. Gdje još vidite prostor za poboljšanje gospodarske suradnje kada je riječ o birokratskim preprekama?
Digitalizacija i transparentnost javnih usluga, efikasnost pravosuđa te dodatno porezno rasterećenje plaća učinilo bi da bitne hrvatske prednosti kod privlačenja ulaganja dođu do punog izražaja.

Povećanje neoporezivih primitaka tijekom 2022. je dobrodošla pogodnost koju je, vjerujem, većina poduzeća iskoristila, međutim ne može nadoknaditi potrebno rasterećenje plaća. Nužno je zaustaviti odljev radne snage, a posebno visoko stručne radne snage te je potrebno ići na daljnje rasterećenje plaća uključujući i rasterećenje viših dohodaka.

Znatnim dijelom, industrije visoke dodane vrijednosti, već na razini stručnjaka, ulaze u viši porezni razred. To su industrije budućnosti koje Hrvatsku čine konkurentnom. Svakako su tu i opcijske dionice. One su u SAD-u standardni paket mladih start-up kompanija koje ne mogu izdašno platiti radnike s posebnim vještinama koje su potrebne za uspjeh na tržištu, pa im daju udio u vlasništvu.

AmCham je prije pet godina započeo razgovor s Poreznom upravom na tu temu i od situacije oporezivanja opcijskih planova s više od 100%, pri čemu bi radnik koji je primio dionice morao platiti više poreza nego što je dobio vrijednosti, došli smo do prihvatljive razine od 30-tak posto poreza u dioničkim društvima.

Sada bi bilo potrebno napraviti daljnji korak i omogućiti korištenje tog alata i u društvima s ograničenom odgovornošću koja čine većinu hrvatskog gospodarstva, pogotovo mladih tehnoloških kompanija. Širenje opcijskih planova na društva s ograničenom odgovornošću je mjera koja je potrebna hrvatskom privatnom sektoru u 2023.