Kada bi svim turističkim kompanijama sad istekao ugovor za opskrbu električne energije, temeljem posljednjih pristiglih ponuda za nove ugovore, domaćem turizmu porast troškova samo za struju iznosio bi čak milijardu kuna, što je iznos ukupne dobiti koju je lani ostvario hotelski sektor.

Primjeri Njemačke i Slovenije
Upravo troškovi električne energije čine najveći porast u troškovima turističkih kompanija, i to za 142,5 posto u odnosu na 2019. godinu, dok su troškovi plina rasli za 105 posto a namirnica za 20 posto.

Troškovi rada u odnosu na 2019. porasli su za još 10,1% te su time premašili udjel od 30% u ukupnim prihodima kompanija, što se nije dogodilo nikad u povijesti, upozorili su jučer u Hrvatskoj udruzi turizma koja je u ponedjeljak predstavila rezultate poslovanja sektora u vrijeme pandemije do danas u novom izdanju Turističkog impulsa.

Direktor HUT-a Veljko Ostojić istaknuo je da je zbog dramatičnih poskupljenja svega, a najviše energenata, ponovno u pitanju investicijski potencijal kompanija. Udruga je do sada više puta bez uspjeha apelirala na Vladu i HEP da se po uzoru na druge europske zemlje uvedu mjere za snižavanje cijene struje, no zasad bez uspjeha.

“Sve brži rast troškova na žalost poništava optimizam zbog jačanja turističke potražnje za Hrvatskom i očekivanog povratka pa čak i premašivanja rekordnih brojki iz 2019. Rast troškova je toliko snažan da bi mogao značajnije usporiti daljnji investicijski ciklus, posebno jer su kompanije još prošle godine maksimalno racionalizirale poslovanje, i tu ne postoji dodatan prostor.

Takav razvoj događaja ugrožava konkurentnost Hrvatske u vrijeme snažnog povratka konkurencije na Mediteranu. U cilju održanja međunarodne konkurentnosti turizma, ali i očuvanja njegova doprinosa rastu BDP-a, u sektoru očekujemo konkretnu pomoć države i predlažemo ga u dijelu koje je pod njenom ingerencijom, osobito u pogledu cijene električne energije, imajući u vidu činjenicu da se oko 70 posto električne energije proizvodi iz domaćih izvora”, izjavio je Veljko Ostojić.

Podsjetio je da su neke europske zemlje poput Njemačke ili Slovenije uvele mjere za snižavanje cijene struje kroz korekciju određenih naknada za distribuciju, obnovljive izvore, trošarine… Donošenje odluka o tome je u ingerenciji države, odnosno formalno HEP-a.

Gledano po noćenju, trošak energije po noćenju porastao je za 29,6 posto u odnosu 2019. godinu, trošak rada za 15,3 posto, a ostali operativni troškovi za oko 8 posto.

Istovremeno, kompanije očekuju porast prosječnog prihoda po noćenju od 8,4 posto u odnosu na 2019. godinu, tako da je rezultat višestruko većeg rasta troškova od prihoda vrlo niska neto profitna marža od 9 posto u odnosu na realizirani poslovni prihod.

Nepredvidiv tijek inflacije i rasta cijena doveo je i do novih poslovnih odnosa s dobavljačima, a formiranje investicijskih planova koji se obično rade u ljetnim mjesecima ogroman je izazov.

Izgubili 100 milijuna eura
“Imamo situaciju da nam dobavljači namirnica ne žele potpisivati ugovor na duže od 15 dana po određenoj cijeni, i redovito je da nakon tih 15 dana one skoče. S obzirom na to što se događa u građevinskom sektoru, uopće ne znamo kako će se početi realizirati investicije planirane za jesen, i po kakvim cijenama”, kaže Ostojić.

Radna snaga ostaje problem, iako se dio potrage za radnicima uspio namiriti i zasad nema informacija da netko neće moći raditi zato što nema radnika. Takva je situacija bila lani, zbog čega su hotelske kuće prema procjenama izgubile 100 milijuna eura, dijelom i zbog jako spore i komplicirane administracije s radnim dozvolama za strance.

Osim što je kadroviranje krenulo ranije, tu se nije puno toga popravilo, a kad je u pitanju angažman domaće radne snage, Vlada još nije povećala limit do kojeg studenti mogu ostati porezna olakšica roditeljima s 15.000 kuna, što bi smanjilo rad na crno i otvorilo nove mogućnosti zapošljavanja.