Danska, zemlja s vrlo visokim životnim standardom koji prati i vrlo razvijeno gospodarstvo sa stabilnim rastom BDP-a, na karti svijeta se pozicionirala i kao lider u razvoju energije vjetra s dugom tradicijom investiranja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U nekoliko je navrata ova zemlja provodila teritorijalne reforme pri čemu je u posljednjem valu broj županija s 13 smanjen na 5, a općina s 270 na 98.

Radi se o karakteristikama koje uz socijalnu sigurnost Dansku svrstavaju na listu najpoželjnijih zemalja za život, što je nekoliko godina uzastopno prepoznao i OECD na svom indeksu Better Life.  Također, gotovo istim riječima svoju je zemlju danski veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thorning opisao u razgovoru koji smo vodili u sklopu konferencije koju je Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj na temu pametnih gradova organiziralo sredinom listopada. Ujedno je to bila i prilika za teme poput osnaživanja suradnje naših dviju država, novim prilikama i perspektivama, ali i o tome što odlikuje prosječnog Danca.

Kako biste ocijenili ekonomsku suradnju Danske i Hrvatske i gdje vidite prostor za daljnja danska ulaganja u Hrvatsku?
U Hrvatskoj posluje nekoliko danskih kompanija, Maersk je jedna od najvećih, a njeno prisustvo ne iznenađuje s obzirom na to da su i Hrvatska i Danska pomorske zemlje. Nadalje, možemo govoriti o multinacionalnim kompanijama kao što su Carlsberg, Hempel, Hartmann, Rockwool – lista je poduža, uključuje male i velike tvrtke.  Ekonomska suradnja naših zemalja vrlo je dobra, ali uvijek ima mjesta za poboljšanje. Ono što me iznenađuje je podatak da se kod nas u Danskoj ne mogu pronaći hrvatska vina, iako su iznimno kvalitetna.  Potrudit ću se, recimo, poraditi upravo na tom segmentu i istražiti izvozni potencijal jer su vaša vina, bilo da govorimo o Istri, Dalmaciji ili Slavoniji, sjajna.

Kopenhagen je odavno danska turistička perjanica, a svi koji su posjetili Dansku, osim prirodnih i kulturnih ljepota ističu i lokalnu gastronomsku ponudu. Kakva je današnja danska turistička industrija?
Generalno, bilježimo sve bolje turističke rezultate. Već desetljećima imamo izniman broj dolazaka i noćenja iz naših susjednih zemalja koje privlače naše sjajne plaže, a u posljednje vrijeme sve više turista dolazi s istoka, Kine i Japana.  Što se tiče održivosti i turističkog booma, važno je naglasiti da turizam ima sjajne posljedice po nacionalnu ekonomiju što treba gledati kao razvojnu priliku. U svakom slučaju, na dobrim temeljima nema prepreka razvoju. 

Kada govorimo o danskom konceptu pametnih gradova, odnosno ekološkoj ekonomiji po kojoj ste poprilično poznati u svijetu, na što ste posebno ponosni? Kakve su prilike za sektor malog i srednjeg poduzetništva u ovom kontekstu?
Uspjeli smo očuvati sve prirodne resurse i zaštititi ih uz istovremeno povećanje industrijske proizvodnje i osnaživanje ekonomije.  Navedeno svjedoči da smo značajan ekonomski rast, ostvaren proteklih desetljeća, uspjeli održati, a da nije bilo na štetu prirode koja nas okružuje. Danska do  2050. godine planira postati u potpunosti neovisna o fosilnim gorivima, dakle govorimo o stopostotno obnovljivoj nacionalnoj energetici. Znanje i razvoj idu ruku pod ruku, tako da bih rekao da se ovdje radi o sjajnim prilikama za sve uključene u ovaj proces – od sektora građevine, arhitekture, pa i razmjene roba i usluga pri čemu mala i srednja poduzeća mogu doprinijeti inovativnim rješenjima i fleksibilnošću.

Zapadne su zemlje ciljeve održivog razvoja koje propisuje UN postavile kao imperativ, no što je s onim zemljama koje za takvo što nemaju financijskih kapaciteta? Ulaganja u održivost dosta su visoka.
Zadovoljan sam što Danska pripada uskom krugu zemalja na svijetu koje 1,7 posto svog BDP-a usmjerava u prosperitet zemalja koje su još uvijek u razvojnoj fazi. Planiramo nastaviti ovakvu vrstu podrške i u godinama koje dolaze jer financijski stabilnije zemlje imaju dužnost potpomoći, kako novcem tako i savjetima. Naravno, pri tome treba pripaziti i da se uložena sredstva zaista usmjeravaju u, primjerice, realizaciju ciljeva održivog razvoja UN. Radi se o pametnom trošenju novca, odnosno globalnom partnerstvu i suradnjama. Zajedno se mogu napraviti planovi i strategije kojima se najbolje može doći do rješenja.  

Kraljevina Danska je u posljednjih nekoliko desetljeća provela nekoliko teritorijalnih reformi sa značajnom redistribucijom ovlasti. Možete li nam reći nekoliko riječi o tom modelu decentralizacije?
Prije deset godina provedena je posljednja značajna teritorijalna reforma u sklopu koje je broj regija smanjen na pet, a općina na 98 što je, ugrubo govoreći, za polovicu manje nego ranije. One, pak, uživaju popriličan samoupravni djelokrug i autonomiju u odlučivanju kako će utrošiti novac svojih poreznih obveznika, bilo da se radi o školama, infrastrukturi, sportu ili pitanjima okoliša. Bolnicama, recimo, regije također upravljaju samostalno, kao i određenim segmentima iz područja zdravstvene zaštite. Model se zasad, ponajviše jer je njime postignuta i veća kvaliteta javnih usluga, pokazao poprilično uspješnim. Danska je bila previše fragmentirana, a u startu govorimo o zemlji koja nije velika. Vjerujem da su svi zadovoljni kako stvari danas funkcioniraju. Istaknuo bih kvalitetnu i usku suradnju između predstavnika regija i općina i vlade, što je nužno da bi sustav bio kvalitetan. 

Kada bismo Dance upitali za njihovu kvalitetu života, što mislite da bi nam odgovorili?
Danci odlično balansiraju poslovne i privatne obaveze. Naš mentalitet je vrlo radišan, a jedna smo od najzadovoljnijih zemalja na svijetu kada gledamo uvjete rada. Kod nas ljudi jednostavno vole odlaziti na posao, ali jednako toliko pažnje posvećuju obitelji i prijateljima. Ustrajemo na ravnopravnosti spolova, dansko društvo tome posebnu pažnju posvećuje bez obzira na to radi li se o zaposlenju, privatnim odnosima ili životu općenito. 

Ravnopravnost spolova i kvaliteta života

Besplatan obrazovni sustav
Kod nas je korištenje materinjeg dopusta za muškarce temeljna sastavnica balansiranja između privatnog i poslovnog i vrlo dobro prihvaćeno u društvu. To nije isključivo ženska obaveza ili pravo, već zajednička. Iznimno je dobro za ekonomiju jer kad forsirate samo jednu stranu u odlasku na rodiljni dopust, eliminirate gotovo 50 posto radno aktivnog stanovništva. Za nas ravnopravnost muškaraca i žena ide ruku pod ruku s visokom kvalitetom života. Veliku pažnju polažemo i u obrazovni sustav, koji je besplatan, te u odgajanje djece da postanu dobrim građanima, a sve su to preduvjeti koji život u Danskoj čine dobrim.