Za ovu srijedu najavljena sjednica Uprave i Nadzornog odbora Petrokemije na kojoj se trebalo raspravljati o provedbi povećanja temeljnog kapitala i pravilima alokacije novih dionica odgođena je, objavili su iz kutinske kompanije.

Odgodu su obrazložili spriječenošću članova NO-a, a novi termin zasad nisu utvrdili. S obzirom na važnost kapitalne injekcije i terminske planove koji su se oko te dokapitalizacije donedavno spominjali (listopad, odnosno prva polovica mjeseca), navedene razloge odgode dio poslovne zajednice  popratio je sa sumnjičavošću i slutnjom da se plan 'dokapa' moguće zakomplicirao. Međutim, iz Petrokemije su na naš upit rezolutno potvrdili da odgoda sjednice ničim "ne remeti planiranu dinamiku procesa, a Nadzorni odbor će, kažu, "na vrijeme održati svoju sjednicu".

Pojasnili su i kako se odgoda dogodila "zbog zdravstvenih razloga i privatnih obveza (smrt člana uže obitelji) članova NO".  Kako bilo, prema Upravi Petrokemije predvođenoj Đurom Popijačem, ništa se ne mijenja ni u vezi s glavnom skupštinom sazvanom za 15. listopada. "Vezano uz program restrukturiranja i financijske konsolidacije društva planirano je da se sve aktivnosti vezane uz dokapitalizaciju završe do kraja ovog mjeseca". S tim očito računaju i neki potencijalni sudionici koji bi – za razliku od Ine i Prvog plinarskog društva (PPD) koji bi većinsku kontrolu trebali steći pretvaranjem potraživanja (oko 300 mil. kuna) u kapital – nove dionice trebali dobiti slijedom uloga u novcu.

"Očekujemo poziv za dokapitalizaciju", kaže jedan predstavnik domaćih institucionalnih investitora, napominjući kako će "odluku o ulaganju tek donijeti, jer "priča kako je sada postavljena ima potencijala, ali i rizika". Osim toga, kaže, predstoje još neki proceduralni koraci. O toj dokapitalizaciji još ponešto ima reći i Europska komisija, a nakon što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Ini i PPD-u krajem rujna dopustila koncentraciju kojom bi ulaganjem u dokapitalizaciju kutinske tvrtke, putem društva posebne namjene Terra mineralna gnojiva, posredno stekli kontrolu nad Petrokemijom, iste suglasnosti treba ishoditi i od još nekih pandana AZTN-u iz zemalja u kojima je taj dvojac aktivan. 

Dio stručnjaka, međutim, i dalje smatra kako će se 'dokap' Petrokemije teško realizirati tijekom ovog mjeseca, iako je odluka o povećanju kapitala u iznosu do 450 milijuna kuna (unosom prava i novca) donesena još na srpanjskoj skupštini, a prema neslužbenim izvorima, debelo su poodmaklo i s definiranjem dioničarskog ugovora na kojemu se u diskreciji počelo raditi još prije nekoliko tjedana. 

U stručnim krugovima s tim u vezi se upozorava kako ostaje nadati se da će se dioničarski ugovor u ovom slučaju, za razliku od nekih drugih, i obznaniti na vrijeme, kako bi bilo jasno i koliko će u tu priču uložiti država, odnosno kakve će sve obveze država preuzeti, nakon što je, primjerice, već prije nekoliko mjeseci preuzela oko 450 milijuna kuna kredita. Uz najveći remont u posljednjih nekoliko godina koji je Petrokemija odlučila odraditi prije dokapitalizacije (tijekom srpnja), i to na teret tekućeg poslovanja, važno je kako će se ugovorom regulirati pitanje sanacije odlagališta fosfogipsa, čiji se trošak procjenjuje na stotinjak milijuna eura. 

Tu je i pitanje cijene plina i transporta na što se Petrokemija dosad redovito žalila prilikom izvješća o poslovanju.  Dok za cijenu plina ubrzo slijedi potpuna liberalizacija, neovisno o Vladi, transportne usluge Plinacroa stvar su pregovora s državnim vlastima. Iako su u vodstvu Petrokemije  uvjereni da planirana dinamika nije narušena, to se tek treba potvrditi. Vlada je prošlotjednom odlukom o produljenju ugovora o opskrbi Petrokemije plinom od strane HEP-a  do početka prosinca osigurala osnovni energent.

To je objašnjeno "kontinuitetom isporuke plina koja je nužna radi omogućavanja neprekinute proizvodnje Petrokemije".

To svakako donekle smanjuje nervozu u slučaju da se s dokapitalizacijom stvari ipak budu odvijale sporije od plana. A posrednih signala za to u novije je vrijeme bilo, a jedan od njih su i izjave novog čelnika Ine Sandora Fasimona prilikom prvoga susreta s premijerom Plenkovićem. Iz njegove se izjave o tome da se nastavljaju pregovori, ali da vjeruje da će doći do dogovora, nije dala iščitati pregovaračka užurbanost. Osim toga, mnogi su znakovitim protumačili i rujanski posjet američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta  Kohorsta Kutini i Petrokemiji, to prije što se u novije vrijeme preklopilo nekoliko velikih korporativnih priča iz kojih se naslućuju pojačane geopolitičke aktivnosti najutjecajnijih veleposlanstava.