Još se nije slegla prašina vezana uz poništenje natječaja za direktora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), a ministar turizma Darko Lorencin ponovno je naišao na kritike turističkih djelatnika najavljujući povećanje boravišne pristojbe.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Lorencin objašnjava zašto smatra da je rast boravišne pristojbe potreban upravo za podizanje konkurentnosti, zbog čega je trebalo ponoviti natječaj za HTZ te kako Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu utječe na turistički promet.

Možete li pojasniti model i razloge poskupljenja boravišne pristojbe?
Analiza koju smo napravili, uzevši u obzir i inflaciju u posljednjih 15 godina, pokazala je da imamo jednu od najnižih, ako ne najnižu boravišnu pristojbu na Mediteranu. Sve druge zemlje svoje su takse već korigirale. Poskupljenje boravišne pristojbe jedna je od mjera uspostave destinacijskog menadžmenta koji će počivati na trima osnovama. Prva je izmjena Zakona o turističkim zajednicama, koje postaju menadžment organizacije jer će ubuduće upravljati destinacijom. Sljedeći stup je PPS, program predsezone i posezone, čiji ćemo pilot-projekt uskoro postaviti na 10-15 destinacija u Hrvatskoj. Treći stup je korekcija boravišne pristojbe, koja je potrebna kako bismo sve nabrojano mogli napraviti. 

Za koliko će boravišna pristojba narasti i za koga?
Nećemo dirati boravišnu pristojbu u predsezoni i posezoni, za što točne datume definiraju jedinice lolakne uprave. Boravišna pristojba bila bi viša samo u sezoni, a osim po sezonalnosti napravit će se i klasifikacije po kategoriji turističkih mjesta. Ona bi rasla u jačim turističkim središtima. U kategoriji "a" podigla bi se taksa sa 7 na 9 kuna, a u "b" sa 6 na 7 kuna, s tim da nećemo dirati kategorije "c" i "d". Primjena će ići od 1. siječnja 2015., a definirat će je uredba koja se donosi za svaku godinu.

Što kažete na tvrdnje kampinga da će im odluka srušiti konkurentnost? Tvrde da već imaju i najveći PDV i najviše takse.
Oni predlažu diversifikaciju prema vrsti smještaja, što nije predmet uredbe već Zakona o boravišnoj pristojbi. Važno je sada korigirati pristojbu, što je definirano uredbom, a mogućnosti diversifikacije naći će se u javnoj raspravi prilikom izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi, na jesen.

Zašto ste poništili natječaj za direktora HTZ-a? Je li bio namješten za Ivanu Šoljan i jeste li ga upravo zato poništili?
Prosudite sami je li natječaj bio namješten ako smo ga poništili. Kandidati očito nisu bili odgovarajući. Procedura je išla tako da smo imenovali pet članova povjerenstva koje nije moglo donijeti odluku. Tražio sam od povjerenstva da mi kandidiraju jednog člana, a oni su mi došli s dva i nikako se nisu mogli odlučiti za jednog. Potom su svi članovi Turističkog vijeća zaključili da je najbolje poništiti natječaj i nastaviti s ciljem da dobijemo profesionalca. Linija politike je u Ministarstvu, u HTZ-u politika samo šteti.

Jeste li tražili od povjerenstva i članova Turističkog vijeća da predlože Ivanu Šoljan?
Najbolje da pitate članove Turističkog vijeća.

Kako komentirate spekulacije da su Šoljan i Vrkić bili kandidati stranaka?
To neka vam objasne izvori koji su vam to rekli.

Jeste li razmišljali o izmjeni modela upravljanja?
Uvjeren sam da ćemo pronaći osobu koja će raditi taj posao jer je Hrvatska zemlja u kojoj ima dosta sposobnih ljudi. Pozicija direktora Glavnog ureda HTZ-a iznimno je atraktivna, a osim kreativna upravljačkog posla, donosi dobru plaću i mnoga putovanja. Stoga očekujem da se jave profesionalci u marketingu i menadžmentu jer vjerujem da ima ljudi koji će profesionalno raditi taj posao.

Na natječaj se javilo šest ljudi, je li vam to neobično?
To je nevjerojatno i to je bio jedan od jako dobrih razloga zbog kojeg ga je trebalo poništiti. Napravio sam potez kojim želim pokazati da stojim iza onog što govorim. Rekao sam da tražimo nekog tko će tamo biti egzekutor i kreativac. 

Kad se mogu očekivati natječaji za privatizaciju hotela Maestral, Plat i Imperial?
Pripremamo natječaje, za što je nadležan CERP. Prvo idu Maestrali, pa Plat, pa Imperial, ovisno o dinamici procjena vrijednosti, za što je zadužen također CERP, a mi vodimo računa o turističkoj komponenti. Bitno da ih kupe investitori koji nam jamče kvalitetan turistički proizvod.

Hotelijeri ustraju u kritikama protiv podizanja međustope PDV-a za smještaj.
To je samo pola koraka natrag, a ova Vlada je napravila barem četiri-pet koraka naprijed u poticanju investicija. Zaboravilo se gdje je ova Vlada startala, bez Zakona o poticanju investicija, bez Agencije za poticanje investicija, bez Zakona o strateškim projektima… Na žalost, treba vremena da se to popravi. Ove godine privatni investitori, sa županijama, ulažu 410 milijuna eura u turizam. Lani je to bilo gotovo duplo manje.

Čak je i Grčka smanjila poreze za turizam, kako mi ne možemo?
Stvar je u odnosu mjera i obveza koje ima država i koje smo naslijedili. PDV je podignut s ciljem održavanja ukupne stabilnosti u zemlji koja je potrebna i investitorima koji sami kažu da je, primjerice, lijepo dobiti kredit od HBOR-a. Ministar je zadnji koji bi htio da se u resoru dižu stope. 

Velika promocija

Kako će SP u nogometu utjecati na turistički rezultat?

Ne očekujemo znatnije negativne efekte jer je Brazil nama i našim gostima daleka destinacija. Vjerojatno će turisti s nekih naših emitivnih tržišta odlučiti gledati prvenstvo u domovini, no vjerujem da će se broj takvih turista nadoknaditi u vrhu sezone i posezone. Velik broj domaćih i stranih navijača utakmice će pratiti u ugostiteljskim objektima, čime će se povećati potrošnja. Igre naše reprezentacije promocija su naše zemlje. Utakmicu otvaranja pratilo je više od 2,5 milijardi ljudi, a dečki su dobrom igrom privukli pozornost.