Vladin projekt Clean Start pokazao je da sektor pomorstva, prometa i infrastrukture pod kontrolom države prima godišnje 5,7 milijardi kuna državnih subvencija, a unatoč tome proizvodi gubitak od 1,2 milijarde kuna i ima zaduženje od 68,8 milijardi kuna.

>>> Rezultati Clean starta? Otkriveno katastrofalno stanje

>>> Evo gdje možete preuzeti rezultate 'Clean start' projekta

>>> Clean start u zdravstvu: Dug 5,7 milijardi kuna i 677 milijuna neevidentiranih obveza

U preporukama autora analize Clean Start kao ključne mjere koje bi trebale pridonijeti oporavku šest analiziranih od ukupno 53 društava u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, navode se financijsko restrukturiranje i dokapitalizacija, pripajanja, konsolidacije i bolje upravljanje projektima te promjena poslovnog modela uz orijentaciju na promjenu strukture prihoda koji bi se trebali manje oslanjati na državne subvencije, a više na tržište.

Subvencije i ostali transferi države u cestovni prijevoz tijekom 2011. godine iznosili su 3,04 milijarde kuna. Godinu prije, subvencije su iznosile 3,58 milijardi kuna te je njihovo smanjenje u 2011. donijelo i smanjenje ukupnog prihoda. Dug sektora na kraju 2011. iznosio je 43,8 milijardi kuna, a razlika ukupnih prihoda i rashoda bila je 1,46 milijardi kuna u korist rashoda.

Komentirajući razinu zaduženost cestovnog sektora, autori analize upozoravaju da ograničene mogućnosti zaduživanja, negativni operativni rezultati, nizak kreditni rejting zemlje te negativni povrati na investicije, predstavljaju ključno ograničenje i rizik i ukazuju da je u sektoru odabran pogrešan poslovni model. Dodatni potencijalni rizik predstavlja i 80 posto financijskih obveza pokrivenih državnim jamstvima.

Podaci su dobiveni analizom financijskih izvještaja HAC-a, Hrvatskih cesta, ARZ-a, Autoceste Zagreb – Macelj i Bina Istre.

U željeznički prijevoz država je prema podacima Clean Starta 2011. godine plasirala 1,87 milijardi kuna subvencija i drugih transfera. To ipak nije pomoglo željeznici da godinu okonča u pozitivi jer su ukupni prihodi društava tadašnjeg holdinga bez ovisnih društava od 4,18 milijardi kuna, bili manji za 118,7 milijuna kuna od ukupnih rashoda. Čak 48,6 posto prihoda ukupnih prihoda željezničkog sektora dolazi od subvencija i ostalih transfera države. Financijske obveze i dug željezničkog sektora početkom 2012. iznosili su 2,89 milijardi kuna.

U sektoru zračnog prijevoza, Croatia Airlines, zračne luke i Hrvatska kontrola zračne plovidbe ostvarili su ukupne prihode od 3,18 te ukupne rashode od 3,15 milijardi kuna, a državne subvencije i drugi transferi 311,5 milijuna kuna. Dug sektora od 1,04 milijarde kuna smanjen je u odnosu na 2011. godinu za 144,3 milijuna kuna. Kao i kod većine drugih sektora, visoka pokrivenost financijskih obveza državnim jamstvima predstavlja potencijalne obveze države.

Zaduženost sektora pomorskog prijevoza od 2,25 milijardi kuna nije značajna, ocjenjuje se u analizi, no napominje se da su subjekti unutar sustava u tijeku investicija za koje će trebati nova zaduženja. Kao i zračni prijevoz, pomorski sektor u vlasništvu države obilježen je relativno niskim udjelom subvencija i drugih državnih transfera u ukupnim prihodima od 20,9 posto.

Financijski pokazatelji sektora prometa unutarnjim vodama pokazuju nisku razinu aktivnosti tog sektora pa su ukupni prihodi iznosili 79,5 milijuna kuna, a rashodi 76,9 milijuna, uz dug od 12,9 milijuna kuna. Zaduženost sektora nije značajna zbog nedostatka kapitalnih ulaganja.

U sektoru elektroničkih komunikacija i pošte koji obuhvaća Hrvatsku poštu te Odašiljače i veze, bez ovisnih društava, pokazuje ukupne prihode od 1,94, a rashode 1,88 milijardi kuna te dug od 555,9 milijuna kuna. Taj je sektor tijekom 2011. primio samo 0,5 milijuna kuna državnih subvencija.