Višegodišnja recesija izazov je za smjele i spretne ili, pak, preteško breme koje steže i guši gospodarsku scenu i poslovanje hrvatskih poduzetnika? O ovoj dvojbi mogle bi se vjerojatno ispisati stotine stranica jer svaki kut iz kojega se motri problematika ima neku svoju specifičnu dimenziju, ovisnu, naravno, o kojemu se sektoru radi. Svjedoči to i ljestvica 505 kompanija aktivnih na ovdašnjem tržištu uvrštenih na nju po prihodu ostvarenom za 2013. godinu.

Činjenica da se iz godine u godinu smanjuje broj poduzetnika koji su u proteklom razdoblju u financijskim izvješćima iskazivali prihod veći od milijardu kuna svakako je ilustracija koja možda i najbolje potvrđuje svu kompleksnost recesije na hrvatski način, koja neprekinuto traje od 2008. godine do danas. Prihod veći od milijardu kuna u 2013. iskazalo je 66 tvrtki, godinu dana prije u tom je društvu bilo njih 68 dok je za poslovnu 2010. lista “milijardera” sadržavala popis od 78 kompanija, da bi već u 2011. njihov broj pao na 74.Pokazatelj (ne)prilika na lokalnoj gospodarskoj sceni tijekom prošle godine svakako je i podatak da je od prvih 100 poduzetnika, svrstanih po visini prihoda, čak 49 njih registriralo pad prihoda naspram učinka koji su ostvarivali na kraju 2012. godine. Od svih 505 poduzetnika svrstanih na ovu ljestvicu gotovo 40 posto prošle je godine zabilježilo pad prihoda, konkretno manji prihod imalo je 199 kompanija.

I rezultati koje je lani ostvarilo prvih 10 poduzetnika, najvećih na lokalnoj gospodarskoj sceni po iskazanom prihodu, govore kako prošla godina kod većine njih definitivno neće biti upamćena po dobrim trendovima.Zanemari li se “rascjepkanost” Hrvatske elektroprivrede, s obzirom da je na tablici najprije prikazan ukupni rezultat grupacije, a potom i sve tvrtke samostalno, od 10 prvorangiranih samo su tri zabilježile rast prihoda na godišnjoj razini. To su naftna kompanija Petrol, iza koje stoji slovensko-hrvatski kapital i koja je prihod povećala više od 67 posto, a drugi je Zagrebački Holding s rastom prihoda većim od 20 posto.

Treći je riječki trgovački lanac Plodine u vlasništvu poduzetnika Mile Ćurkovića gdje je prihod bio veći 2,4 posto.Prirodni plin, kompanija oko koje se već nekoliko godina lome koplja na relaciji Vlada – Ina, odnosno Mol evidentirala je pad prihoda veći od 16 posto – iznosio je 1,23 milijarde kuna. Gubitak iznad kapitala i tekuće obveze veće od imovine dovode u sumnju sposobnost društva da nastavi poslovati u doglednoj budućnosti, upozorili su i revizori vlasnike ove tvrtke.Croduxderivati Dva u vlasništvu generala Ivana Čermaka, koji je u ljeto prošle godine zapravo integrirao svoj Crodux i u veljači kupljenu podružnicu austrijskog OMV-a u Hrvatskoj, izgubili su gotovo 14 posto prihoda naspram rezultata iz 2012. godine, radi se o 596 milijuna kuna.

Promjena pozicija
Lider domaćeg tržišta u maloprodaji Konzum iz portfelja Ivice Todorića u 2013. prvi puta bilježi gubitak prihoda od 0,8 posto ili 110 milijuna kuna, što je i presudilo da ga HEP potisne na treću poziciju ljestvice. No Konzum i dalje ostaje lider i u okvirima Agrokora budući da je sljedeća kompanija iz koncerna na ljestvici osvojila poziciju 13, a riječ je o Tisku čiji je prihod lani pao gotovo devet posto, na tri milijarde kuna. Među 100 najvećih hrvatskih kompanija uvrstilo se 10 tvrtki iz koncerna Agrokor dok su se u ostatku ljestvice, ali ispod rednog broja 200, smjestili još PIK Vinkovci i vukovarski kombinat Vupik. Ukupan prihod koji je ovih 12 kompanija ostvarilo za 2013. dosiže gotovo 29 milijardi kuna.

Kada se ljulja poslovanje velikih uzdanica hrvatskog gospodarstva, kao što su Ina, Đuro Đaković, Hrvatski telekom, Končar, Pliva ili Ericsson Nikola Tesla, gdje je prihod u međugodišnjem razdoblju pao gotovo 31 posto, kako li je onda onim manjima?Neki od njih ipak svjedoče da se i u recesiji može rasti. Tako su se među pet tvrtki s najvećim skokom prihoda u odnosu na 2012. uvrstila i dva donedavna “mrtvaca”. Jedan je TUČ – tvornica ulja Čepin koja je, nakon niza godina teške kalvarije i prijetnje stečaja, u portfelju osječke grupe Žito Marka Pipunića završila lani u travnju i već je u tako kratkom razdoblju prihod podigla 334 posto, na 202 milijuna kuna većim dijelom i iz izvoza u Sloveniju, Italiju, Češku i Austriju. Sličan zaokret odradio je i Petar Pripuz koji je u travnju 2012. na dražbi kupio splitsku željezaru kojoj je promijenio ime u Adria čelik, povećavši lani prihod za 187 posto na 216 milijuna kuna, a u međuvremenu je prodao kompaniju.

Zapažen učinak ima i Elka kojoj je prihod rastao sa 234 na 469 milijuna kuna.Zanimljiv je i skok prihoda društava H-Abduco za savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem osnovano 2012., iza kojeg stoji Hypo Alpe Adria Leasing Holding te Saipem SPA čija je djelatnost istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima. Bavljenje savjetodavno-istraživačkim radom donijelo im je visoki rast prihoda u jednogodišnjem razdoblju.Među uspješnike valja svakako staviti i tvrtku H&M koja je u godinu dana prihod uvećala sa 438 na 670 milijuna kuna i time se “okitila” liderskom pozicijom među tržišnom konkurencijom u prodaji odjeće. Glavnog suparnika – modni brend Zara, ostavila je daleko iza sebe. Španjolci su na hrvatskom tržištu lani uprihodili tek 303 milijuna, što je 14 milijuna manje nego u 2012.

Najveći gubitnici
Popis pet najvećih gubitnika – kompanija koje su lani s prihodom posrnule između 44 i 59 posto ilustracija je široke lepeze problema budući da sve tvrtke pripadaju potpuno različitim djelatnostima. Slavonsko-brodska kompanija Đuro Đaković-specijalna vozila s padom od 59 posto, na 326 milijuna pokazuje koliko je alarmantno stanje u toj branši što svojim rezultatom za cijeli sektor graditeljstva svjedoči Strabag kojemu je prihod pao 44 posto na 169 milijuna.Prošla je godina snažno uzdrmala i tržište šećera, u sve tri šećerane (Osijek, Sladorana, Viro) evidentiran je dramatičan pad prihoda. Ukupno je, u odnosu na rezultat koji su zajedno kao djelatnost šećerane iskazale na kraju 2012. godine, njihov prihod u financijskim izvješćima za 2013. smanjen za golemih 777 milijuna kuna. Kako Hrvatska ne bi ostala i bez ove industrije i postala tek puko tržište na kojemu će uvoznici tržiti šećer proizveden tko zna gdje, Vlada bi morala pružiti potporu da se prebrodi sadašnja dramatična situacija.

‘Zlatne’ oscilacije 
I dok se prihod svih šećerana urušava, poduzetnici koji trguju zlatom lani su bilježili goleme oscilacije u poslovanju. Tako je primjerice tvrtki Auro Domus u samo godinu dana prihod pao sa 698 na 300 milijuna dok je istodobno Palić Aurum prihod povećao sa tri na 256 milijuna kuna.Bude se izgleda i hotelijeri o čemu svjedoče neke dalmatinske destinacije. Jadranski luksuzni hoteli koje je bivši vlasnik Goran Štrok 2011. prodao hotelijerskoj obitelji Lukšić godinu 2013. zaključili su sa 248 milijuna kuna prihoda za razliku od 2012. kada je rezultat bio tek 92 milijuna. Na sličnom tragu je i zadarski Borik gdje je prihod u godinu dana uvećan sa 102 na 309 milijuna kuna.