Hrvatskoj poljoprivredi hitno je potrebno podmlađivanje i transfer vlasništva sa starijih na mlađe generacije. Pokazuju to podaci o stanju poljoprivrede na kraju 2015 godine, koje je objavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a prema kojima od ukupno 178.747 nositelja poljoprivrednih gospodarstava (OPG, obrti, zadruge, trgovačka društva i dr. ), njih 88.216 (49,36 posto) ima preko 60 godina. Pritom je posebno zabrinjavajući podatak da čak 64.716 nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima preko 65 godina. 

EU podupire mlade
Iako Europska unija kroz Zajednički poljoprivrednu politiku programiranu do 2020. godine sve veći naglasak stavlja upravo na mlade poljoprivrednike transfer vlasništva sa starijih poljoprivrednika na mlade u Hrvatskoj se još uvijek sporo odvija.  Prema dostupnim podacima tek 18.875 (10,6 %) onih koji se bave poljoprivredom ima manje od 40 godina. Najviše mladih poljoprivrednika, njih 2050 ima u Osječko-baranjskoj županiji, a najviše onih koji vode poljoprivredno gospodarstvo, a imaju preko 65 godina je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika HUMP Agro Jan Marinac, kaže da ga ovi novi podaci ne iznenađuju jer je općepoznato da je stanje u hrvatskoj poljoprivredi, kada je riječ o nositeljima poljoprivrednih gospodarstava, takvo da i dalje postoji otpor starijih generacija da prenose vlasništvo na mlade poljoprivrednike. Uvjereni smo kako će Program za ruralni razvoj, koji je usmjeren na veće potpore za mlade poljoprivrednike, pokrenuti pozitivne trendove, no poznavajući stanje u Hrvatskoj, te promjene će se odvijati sporo, smatra Marinac. Da se trendovi sporo mijenjanju potvrđuje i činjenica kako je na natječaj za podmjeru 6.1 iz Programa ruralnog razvoja (namjenjenu mladim poljoprivrednicima) stigao mali broj prijava.

Mijenjati zakon o nasljeđivanju
Marinac dodaje kako su krediti za početnike koji žele krenuti u poljoprivredu i dalje preskupi u odnosu na kredite koje mogu dobiti njihove kolege u EU. Država bi trebala na neki način osmisliti programe koji bi potakli jači ulazak mladih u poljoprivredi i transfer vlasništva sa starijih na mlade nositelje OPG-a. Jedan od načina je i da se to regulira kroz Zakonom o naslijeđivanju, na čemu se prošle godine počelo raditi u Ministarstvu poljoprivrede. Osim dobne strukture, rak rana hrvatske poljoprivrede je još uvijek i obrazovanje.

Naime, prema podacima Agencije, od ukupno 173.253 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava završeni fakuletet ima tek 2,5 posto, a višu školu 2,66 posto. Najveći broj poljoprivrednika završio je srednju (30,1%) ili osnovnu školu (25,2 posto), no ove brojke treba uzeti sa rezervom jer se u prijavi Agencije 54.317 nositelja poljoprivrednih gospodarstva nije izjasnilo o stručnoj spremi.  Poljoprivredom i dalje dominiraju muškarci pa podaci pokazuju da su gotovo 70 posto OPG-a vlasnici muškarci, dok su žene vlasnice tek 53.023 OPG-a. Najveću 'emancipaciju' u poljoprivredi imaju žene u Zagrebačkoj županiji jer od ukupno 53.023 OPG-a su žene vlasnice u njih 5462. 

Rascjepkana imanja

Preko 1500 hekatara obrađuje samo 21 poljoprivredno gospodarstvo

Od ukupno 1,09 milijuna hektara koji se obrađuje i koji su u Upisniku poljoprivrede i Arkodu, preko 1500 hekatara ima samo 21 poljoprivredno gospodarstvo, od njih ukupno 149.129. Među njima je 20 tvrtki i samo jedan obrt, a nema niti jednog klasičnog OPG-a. Tvrtke među kojima su Belje, Novi Agrar, PP Orahovica, Vupik, Kutjevo, Agro Tovarnik, Širjan itd. ukupno obrađuju 87.705 hektara odnosno tek 8,01 posto od svih ukupnih površina. Do tri hektara obrađuje 88.461 poljoprivredno gospodarstvo, dok je 31,51 posto od svih poljoprivrednih gospodarstava obrađuje od tri do 20 hektara.