Vlada je na današnjoj sjednici usvojila konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao potaknuti veće korištenje poljoprivrednog zemljišta i proces okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, povećati disciplinu u prenamjeni poljoprivrednog zemljišta te poboljšati upravljanje i transparentnost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upozorio je na neefikasnost dosadašnjeg zakona, jer je u proteklih 10 godina od 890.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u funkciju stavljeno samo 262.000 hektara ili manje od 30 posto. To je uzrokovalo povećanje površina pod šumama i raslinjem i napuštanje izuzetno čistog i očuvanog plodnog tla.

Hrvatska je kroz zadnjih 50 godina s 2,6 milijuna hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta spala na 1,3 milijuna hektara, od čega je 70 posto privatno, a 30 posto državno zemljište.

Osim toga, u odnosu na prosjek zemalja EU od 14 hektara poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu, Hrvatska je pri samom dnu sa svega 5,6 hektara po gospodarstvu. Zbog rascjepkanosti i malih površina zemljišta problem je uvesti bilo kakvu modernu tehnologiju, rekao je Jakovina.

Stari zakon predviđao je kompliciranu proceduru raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koja je trajala od šest mjeseci do čak pet godina, a pogotovo je bila velika neučinkovitost i netransparentnost u dijelu gdje su postupak vodile jedinice lokalne samouprave, tvrdi Jakovina.

Novi je model puno jednostavniji i transparentniji, a poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište koja objavljuje pozive, prikuplja ponude, odlučuje o najkvalitetnijim ponuđačima te sklapa ugovore i uvodi u posjed nove zakupce. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da se ne radi o centralizaciji nego preuzimanju odgovornosti države za strateški resurs kao što je zemljište.

Zanimljivo je da se zakon o poljoprivrednom zemljištu ne napada s istim kvaziargumentima kao zakon o strateškim investicijama, gdje plaše ljude da će Hrvatska biti na brzinu rasprodana, rekao je Milanović. Ta je logika pogrešna jer ništa se neće rasprodati – poljoprivredno zemljište ostaje u posebnom režimu prvih sedam godina nakon ulaska Hrvatske u EU, s mogućnošću produljenja za još tri godine.

Dakle, skoro 10 godina će hrvatsko poljoprivredno zemljište biti izvan prometa za strane fizičke i pravne osobe, a u tom razdoblju hrvatska država će učiniti sve da se njime raspolaže na transparentan način, u kojem svatko može u svakom trenutku vidjeti što se radi. Dosad je to bilo jako teško, a to je nekima savršeno odgovaralo, ocijenio je Milanović. Naglasio je kako je Vladina politika u tom pogledu jasna – okrupnjavanje, veća produktivnost i transparentnost, i kada je u pitanju poljoprivredno zemljište i kada se radi o strateškim investicijama.