Tehnologija danas uvelike olakšava poljoprivrednu proizvodnju. S pomoću senzora moguće je napraviti razne analize, mehanizacija postaje brža i efikasnija, razne aplikacije pomažu u upravljanju proizvodnjom, a tu su i dronovi koji sade, prskaju, nadziru, analiziraju…

Primjeni jednog takvog, i to u sadnji djeteline kao pokrovne kulture, svjedočili su poljoprivrednici Strizivojne, općine u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj dominira upravo poljoprivredna proizvodnja. Dva drona tvrtke Agro Digital zasijala su 50 hektara površine na kojoj će pšenica kroz koji dan biti požeta.

Taj posao bio je gotov za tren, otprilike za dva sata jer dron u deset minuta može zasijati četiri hektara. Demonstraciju dosega i korisnosti tehnologije poljoprivrednicima malog mjesta koje broji oko 60 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva omogućio je Poslovni dnevnik u okviru projekta Digitalno selo čija je realizacija krenula u ožujku.

Zasijavanje pokrovnih usjeva prvi je praktični primjer realizacije društveno-odgovornog projekta Poslovnog dnevnika. Njime jedina dnevna poslovna novina u Hrvatskoj želi povezati poljoprivrednike s tehnološkim tvrtkama i znanošću kako bi domaće proizvođače upoznala, educirala te im praktično demonstrirala prednosti upotrebe tehnologije. Zapravo, da bi postavila platformu za suradnju.

Prednosti drona u sadnji

“Namjera nam je pokazat da je poljoprivreda grana koja ima svijetlu budućnost, ali koja se danas mora raditi na drugačiji način od onoga na koji se radila prije 50 godina. Ona mora uključivati digitalizaciju da bi bila konkurentna. Zato smo i pokrenuli ovaj društveno-odgovorni projekt”, rekao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika na konferenciji za novinare u Strizivojni.

Primjerice, sadnja pokrovnog usjeva dronovima nosi brojne prednosti. Igor Frljužec, vlasnik i direktor kompanije Digital Agro, koji je partner na projektu Digitalno selo, objašnjava da ovakva sadnja, dok kultura još nije požeta, čuva tlo od isušivanja i štedi energiju, gorivo i vrijeme jer isključuje potrebu dodatnog diranja u tlo.

Za takvu sadnju poljoprivrednici mogu dobiti i financijsku potporu. Usto, na 50 hektara koje obrađuje šest poljoprivrednika iz Strizivojne Digital Agro je prvi put u Hrvatskoj koristio najmoderniji dron DJI Agras T50, koji stoji 20.000 eura ima performanse bitno bolje od onih njegovih prethodnika.

Poljoprivrednici iz općine u kojoj se nalazi 1500 hektara obradive površine, i u kojoj prevladavaju stočarstvo i ratarstvo, tako su dobili priliku upoznati se i koristiti najsuvremenijom tehnološkom opremom.

To ne bi bilo moguće bez inicijative Poslovnog dnevnika te uključivanja partnera, poput Digital Agra. Predstavnici ove kompanije, naime, u Strizivojni su bili već više puta. Kako je pojasnio Frljužec, s poljoprivrednicima su razgovarali o njihovim potrebama te obavili i snimanje terena dronom kako bi dobili bolji uvid u stanje kultura i tla.

Direktor tvrtke Digital Agro najavljuje i postavljanje vremenske stanice u Strizivojni koja će omogućiti praćenje vremenskih uvjeta, a time i bolju prilagodbu sadnje, sijanja i ostalih poljoprivrednih aktivnosti. Frljužec, čija se kompanija bavi digitalizacijom u poljoprivredi već 11 godina, i koji jako dobro poznaje stanje na terenu, kaže da se projektu Digitalno selo pridružio jer je htio dati svoj doprinos te i u praksi dokazati sve prednosti koje tehnologija može pružati u toj strateškoj gospodarskoj grani.

S tim prednostima pak, poljoprivrednici u Hrvatskoj, tek se trebaju upoznati. “Veći poljoprivrednici shvaćaju da u tehnološkim i digitalnim alatima postoji računica, no drugi to tek trebaju shvatiti”, ističe Frljužec.

Upravo je to bio i motiv Poslovnog dnevnika da uđe u projekt kojim bi Strizivojna trebala postati prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Poljoprivrednici, zaokupljeni poslom, često nemaju vremena informirati se o svim mogućnostima koje im se pružaju. Poslovni ih je stoga odlučio povezati s tehnološkim kompanijama, ali i znanošću. Koliko će od projekta iskoristiti ovisit će isključivo o njima, no da bi rezultat mogao biti dobar svjedoče Antun Degmečić i Marko Mišić, dva mlada poljoprivrednika u svojim 20-ima godinama.

Antun i Marko itekako su svjesni važnosti tehnologije. “Vrijeme je sve nepredvidljivije pa će poljoprivreda bez digitalnih alata u budućnosti biti nezamisliva”, kaže Mišić okupljenim novinarima Napominje da je problem što u njihovom mjestu, kao uostalom i u ostatku Hrvatske, prevladavaju stariji poljoprivrednici koji ni imaju vremena niti razumijevanja baviti se tehnologijom.

Strizivojna po prosjeku godina ipak odudara od ostatka zemlje jer je u njoj udio mladih koji se bave poljoprivredom čak 20 posto (državnih prosjek je 14 posto). Mladi prema tehnologiji nemaju nikakvog otpora. Dapače. Antun Degmečić, kojemu su tek 22 godine, kaže da je ipak slabo koristi i to tek navigaciju i dozer na prskalici. Želje su pak ogromne. Antun, koji je traktor naučio voziti s četiri godine, želi autopilot u traktoru, modernu mehanizaciju…

“S tehnološkim novitetima sam dobro upoznat, ali ono što koči njihovu nabavu je, naravno, trošak. S ovakvim lošim cijenama u poljoprivredi posljednjih nekoliko godina teško da si možemo priuštiti digitalne alate”, kaže Degmenčić.

Želje i mogućnosti

No i za to postoji rješenje. Glavni urednik Poslovnog dnevnika poljoprivrednicima poručuje da tehnologiju ne moraju nužno kupovati. “Mogu je iznajmiti ili se udružiti pa je zajednički kupiti”, kaže Nišević ističući da će Poslovni dnevnik poljoprivrednicima omogućiti i savjetovanje.

Korisnt projekta Digitalno selo prepoznali su i čelnici Osječko-baranjske županije i Općine Strizivojna, koji su ga podržali i kao partneri.

“Poljoprivreda je posebno važna za Osječko-baranjsku županiju u kojoj se obrađuje 212 tisuća hektara površina. Usto, na području županije odvija se polovina sjetve suncokreta i šećerne repe te većina pšenice i ječma. Također, proizvodi se 33 posto ukupne proizvodnje mlijeka te 35 posto svinjskog mesa.

Unaprjeđenje poljoprivrede nam je jako važno, posebno kako bi mladi ostali u Slavoniji i kako bi im se isplatilo raditi na zemlji”, ističe Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije, kojem je upravo iz navedenih razloga do projekta Poslovnog dnevnika, kaže, posebno stalo.

Načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović, koji već sedam godina upravlja općinom od 2000 stanovnika, nada se da će od projekta Digitalno selo svi uključeni imati koristi. “Očekujem da će kroz ovaj projekt poljoprivrednici naučiti sve o bržem i efikasnijem načinu proizvodnje što bi u konačnici trebalo rezultirati i kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima”, ističe. Partneri Digitalnog sela su, uz spomenute, još i Infodom – Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja te HEP. Podržava ga i Ministarstvo poljoprivrede.

No digitalizacija u poljoprivredi osim u Strizivojni bila bi poželjna u mnogim dijelovima Hrvatske. Glavni urednik Poslovnog dnevnika stoga poziva i druge poljoprivrednike, gradove, općine i naravno kompanije, da mu se pridruže jer je cilj Digitalno selo proširiti na čitavu državu. To nije moguće bez suradnje, a upravo nju omogućuje platforma Digitalno selo.