Luka Rijeka uskoro bi, napokon, trebala dobiti novog strateškog partnera. Tu je ulogu ulogu 2015. bio preuzeo poljski OT Logistic, koji je tada postao pojedinačno najveći dioničar, ali je temeljem međudioničarskog ugovora s dva mirovinska fonda (AZ i Erste Plavi) iz 2017. kontrolirao većinski paket dionica i upravljanje.
No, kako je još prije nekih godinu dana otvoreno rekao predsjednik Uprave Duško Grabovac, za Luku Rijeka Poljaci se definitivno nisu pokazali sretnom pričom. Loše su je vodili, kaže, a bivši predsjednik uprave Jędrzej M. Mierzewski zbog nezakonitosti u upravljanju morao je odstupiti.
Poljski partneri kompromitirali su svoj odnos s drugim većim dioničarima, a s AZ fondom su zbog jednostranog raskida ugovora 2019. završili i na arbitraži, koja je zaključena u korist AZ-a. U međuvremenu je OTL 2021. prepustio dio svog paketa tvrtki Rubicon Partners Ventures koja otada figurira kao drugi najveći dioničar riječkog društva sa 17,5 posto dionica.
Za Luku Rijeka utoliko je obećavajuća prošlotjedna vijest da je OTL sklopio (uvjetni) predugovor s češkom tvrtkom Port Acquisitions o prodaji udjela u Luci Rijeka. Prema priopćenju OTL-a, prodaja dionica je ugovorena uz cijenu od 7,70 eura po dionici. Ostvare li se zacrtani preduvjeti za njezinu realizaciju, transakcijom će utržiti 26,3 milijuna eura.
Njome je, uz dionice koje drži izravno, obuhvaćen i udjel koji je u međuvrenemu prenesen na Rubicon, kao i 8,75 posto dionica u vlasništvu poljskog razvojnog fonda (Foreign Expansion fund) koji je pratio OT prilikom ulaganja u hrvatsku kompaniju.
Prije same kupoprodaje OT Logistics predugovorom se, naime, obvezao osigurati češkim investitorima kupnju udjela razvojnog fonda, a mora obaviti i prijenos vlasništva dionica Rubicona na OTL. Pretpostavke za konačno sklapanje ugovora podrazumijevaju niz radnji.
Među njima su, primjerice, zaključenje ugovora o javnobilježničkom depozitu, ishođenje suglasnosti privremenog sudskog nadzornika OTL-a, reguliranje pitanja vezanih uz otpust zaloga na dionicama (koje drže OTL i Rubicon) u sklopu osiguravaju potraživanja imatelja obveznica poljske kompanije i sl.
Uvjetni ugovor predviđa, uz ostalo, mehanizam za osiguranje potraživanja koja Allianz ZB ima slijedom sporazuma dioničara iz 2017. u vezi s korištenjem tzv. put opcije. Dio te priče je i povlačenje zahtjeva za stečaj tvrtke i arbitražnog zahtjeva koji je podnio Allianz u vezi s korištenjem put opcije.
Naime, nakon što je arbitražni sud dao za pravo Allianz ZB-u u pogledu prava na isplatu, on je s ciljem da si, zlu ne trebalo, osigura ovršnu ispravu u studenome 2022. pokrenuo i drugu arbitražu. AZ, dakle, podržava dogovor između OTL-a i Port Aquisitionsa, ali uz spomenuti uvjet, i bez ulaženja u (nove) strateške sporazume.
Državnih 25 posto
Zatvaranje transakcije između OTL-a i port Aquisitoinsa predviđeno je u dvije faze, a cijela operacija trebala bi biti završena najkasnije do 23. ožujka.
Bude li sve po planu, nakon nje dioničarski blokovi u Luci Rijeka ostat će više-manje isti, samo s Česima na mjestu koje danas kroz tri vlasničke pozicije imaju Poljaci. Dakle, Port Aquisitions će kontrolirati oko 34 posto dionica, približno trećina kapitala ostaje u portfeljima domaćih mirovinskih fondova, 25 posto u vlasništvu države, a preostale dionice u rukama malih dioničara.
Inače, češka tvrtka povezuje se s grupacijom u vlasništvu Jaroslava Strnada, jednog od čeških biznismena koji su u hrvatskoj poslovnoj javnosti poznat ponajprije u kontekstu preuzimanja Đure Đakovića, ali i interesa za kupnju Uljanik Brodogradnje 1856. Strnadov holding CE Industries u vjerovnicima Uljanika ponudio je 155 milijuna kuna za većinski udjel, no zbog proceduralnih razloga ponuda nije uzeta u razmatranje, već je otvorena dražba, koja je upravo u tijeku.
Pristiglo je nekoliko pisama namjere kojima se stječe pravo na dubinsko snimanje, a u ožujku kada se predaju obvezujuće ponude bit će jasnije Strnadove pozicije u tom preuzimanju. Jednako tako, a s obzirom na uvjete uz koje su OT Logistics i Port Aquisitions potpisali predugovor o kupoprodaji dionica Luke Rijeka, za oko mjesec i pol pokazat će se hoće li se ostvariti sve potrebne pretpostavke za konačno zaključenje ugovora i namirenje.
Poslovni rezultati Luke Rijeka za 2022. još nisu poznati, ali posljednji dostupni, za prvih devet mjeseci prošle godine, zacijelo pojačavaju interes čeških investiotra. Kompanija je iskazala rekordnu 9-mjesečnu dobit od 56,15 milijuna kuna (u istom razdoblju godinu prije 1,73 milijuna kuna).
U gotovo svim segmentima poslovanja zabilježila je rast. Na razini Grupe ukupni prihodi porasli su 44 posto, na 204,3 milijuna kuna, dok su rashodi 6-postotnim povećanjem u odnosu na isto razdoblje 2021. dosegnuli 148,15 milijuna kuna.
Kako je u komentaru rezultata naglasio Grabovac, navedeni devetomjesečni prihodi ostvareni su mahom iz samog poslovanja na razini Grupe, bez očekivane dividende od Jadranskih vrata, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, a u kojoj Luka Rijeka drži 49% vlasničkog udjela. U vrijeme objave izvješća za prva tri kvartala procjene su bile da bi dividenda po toj osnovi Luka Rijeka trebala uprihoditi više od 20 milijuna kuna.
Veliki infrastrukturni radovi
Fizički promet tereta na terminalima Luke Rijeka do kraja rujna je u usporedbi s istim razdobljem 2021. povećan za 21%. Prekrcano je dva milijuna tona tereta naspram 1,65 milijuna prethodne godine, a povećanjem je uvjerljivo prednjačio kontejnerski promet koji je učetverostručen.
Čelnik Luke Rijeka uz te je rezultate napomenuo i da se na velikom dijelu koncesijskog područja u riječkom lučkom bazenu istodobno odvijaju veliki infrastrukturnih radova u sklopu 33 milijuna eura vrijednog projekta obnove i unaprjeđenja lučkih prometnih površina i željezničke infrastrukture.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mi nismo zavrijedili državu jer nismo u stanju njome upravljati, razvijati ju i iz nje izvlačiti blagostanje za sve.
Uključite se u raspravu