Dosadašnja politika plaća menadžera u javnom sektoru kontraproduktivna je te je to jedan od razloga zbog kojeg javna poduzeća i ustanove ne napreduju, ocjenjuje predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA Vladimir Ferdelji. Primanja članova poslovodstava u javnom sektoru niža od onih u privatnom pridonose tome da sposobni menadžeri zaobilaze javni sektor što otvara prostor manje sposobnima, kazao je Ferdelji u razgovoru za Hinu.

Dodaje da suboptimalna kadrovska rješenja rezultiraju puno većim štetama nego što bi ih donijele veće menadžerske plaće. Ferdelji smatra da plaće menadžera u javnom sektoru nisu previsoke, ali da postoje bolja rješenja od Vladina prijedloga njihova povećanja, a slaže se i da Vlada nije najsretnije odabrala tajming za svoj prijedlog.

Vlada je istupila s prijedlogom povećanja plaća (dijela dužnosnika u javnim službama) nakon višemjesečnih pregovora sa sindikata koji su donijeli smanjenje materijalnih prava zaposlenih u javnom sektoru pa je stoga razumljiv revolt sindikata, kaže Ferdelji. Drži da povećanje plaća menadžerima mora biti vezano uz jasne ciljeve i njihovo postizanje, kao i uz zadane rokove te mu se čini da je to u Vladinom prijedlogu izostalo.

Komentirajući jedno od Vladinih objašnjenja podizanja plaća prema kojem menadžere u javnom sektoru čekaju povećani napori u reformi organizacija kojima su na čelu, kaže da bi za honoriranje tog povećanog napora primjereniji bio bunusni sistem koji se primjenjuje za nagrađivanje menadžerskog uspjeha u konkretnom projektu.

Ma koliko potrajalo, restrukturiranje je jednokratni posao te na njega može biti primijenjen sistem bonusa, pri čemu treba jasno odrediti cilj i i iznos nagrade, smatra Ferdelji.

Predsjednik CROME smatra da su plaće u javnom sektoru pod utjecajem organizacijska strukture koja nije optimalna i koju prati niska produktivnost. Mišljenja je da bi ukupni iznos za plaće u javnom sektoru trebalo smanjiti, a povećati pojedinačne iznose plaća za što je ključno podići produktivnost što se može ne samo smanjivanjem broja zaposlenih nego i povećanjem opsega njihovih poslova.

Povod razgovora s čelnikom CROMA-e je jučerašnji zakonski prijedlog Vlade prema kojem bi se povećao koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima. Prema Vladinu prijedlogu, dužnosnicima istog ranga postali bi ravnatelji Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju, Središnjeg registra osiguranika te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te njihovi zamjenici i pomoćnici.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić obrazložio je da se povećanje plaća i usklađivanje statusa dužnosnika predlaže zbog značajne uloge ustanova kojima su na čelu i povećanog opsega poslova u predstojećim reformama i obvezama vezanim za ulazak Hrvatske u EU.

Vladin prijedlog i Mrsićevo obrazloženje naišli su na žestoku osudu dijela sindikata koji podsjećaju da bi plaće rukovoditelja bile povećane usporedo sa smanjenjem plaća većine zaposlenika.