Policija upozorava sve građane, a osobito one starije životne dobi, da ne nasjedaju na prijevare koje su u posljednje vrijeme zabilježene u velikom broj.

U priopćenju MUP-a detaljnije opisuju na koje sve načine prevaranti nastoje dobiti novce od naivnih staraca. Poziva se na visok oprez, osobito kada su u pitanju telefonski pozivi kada se druga strana predstavlja kao medicinski radnik ili bankovni službenik.

Analizom evidentiranih kaznenih djela na području PU zagrebačke tijekom 2016. godine, zabilježen je povećani broj kaznenih djela drskih krađa i prijevara na štetu osoba starije životne dobi, a taj trend je nastavljen i u 2017.-oj godini.

Počinitelji ovih kaznenih djela imaju različite načine počinjenja (modus operandi), a najčešći su sljedeći:

Prvi način je da kada se počinitelj/ica osobama starije životne dobi (žrtvi) lažno predstavljaju kao medicinski djelatnici (djelatnici ustanova koje pružaju medicinske usluge) koji najčešće nude besplatnu masažu, a sve kako bi samo ušli u stan. Dok jedna osoba masira žrtvu, druga osoba pretražuje stan i traži novac i nakit iz stana ili kroz otključana vrata uđe u stan treća osoba koja također krade novac ili nakit.

Drugi način je kada se počinitelj/ica lažno telefonski predstave kao zaposlenici poslovnih banaka, uvjeravajući žrtvu da su se pojavile lažne novčanice  ili im je istekao rok i da će doći na njihovu adresu kako bi preuzeli novac, koji će im nakon provjere i vratiti. Ako osoba odbije posjet zaposlenice banke, prijete zvanjem policije, privođenjem i pretragom stana.  

Treći način je kada se počinitelj/ica lažno telefonski predstave kao zaposlenici poslovnih banaka te uvjeravajući žrtvu da kod kuće posjeduju novčanice kojima je istekao rok, da će doći na njihovu adresu kako bi im preuzeli novac, koji će im nakon provjere i vratiti.

Ako ih žrtva odbije i navede da se o tome brinu ukućani, prevaranti prekinu telefonski poziv na par minuta te opet nazovu žrtvu i uvjere ju da su se čuli s ukućanima i da su oni odobrili predaju novca te da mogu slobodno predati novac osobi koja će doći na kućnu adresu.

Četvrti način je kada se počinitelj/ica lažno telefonski predstave žrtvi kao policijski službenici koji su pronašli počinitelja kaznenog djela i da će doći na njihovu adresu po otiske prstiju na novčanicama i nakitu koje imaju u svom domu. Kada na adresu dođe lažni policijski službenik, žrtva joj lakovjerno predaje novčanice i nakit.

Peti način je kada se počinitelj/ica lažno telefonski predstave žrtvi kao djelatnici porezne uprave i uvjeravaju ih da su dobili povrat novca, koji će im biti isplaćen tek kada uplate određeni iznos. Tada na adresu dolazi lažni zaposlenik/ica porezne uprave, a žrtva joj predaje novac.

Prilikom počinjenja ovih kaznenih djela najčešće ne postoje svjedoci jer počinitelj paze kada dolaze na adresu, kuda ulaze i koga kontaktiraju, osobe starije životne dobi (žrtve) savjetujemo da uvijek budu sumnjičavi i nazovu policiju na broj 192, kako bi se provjerili sumnjivi osobni ili telefonski zahtjevi nepoznatih „službenih“ osoba.

Napominjemo da zaposlenici banaka, zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, porezni i policijski službenici ne dolaze na adrese stanovanja i ne mijenjaju novac radi isteka, ne obavljaju povrat poreza, a policijski službenici ne dolaze na adrese stanovanja radi izuzimanja otisaka prstiju s novčanica ili nakita.

U slučaju da policijski službenici dođu na adresu stanovanja, predstavljaju se službenom iskaznicom i značkom te za sva postupanja izdaju dokument odnosno potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.  

Također apeliramo na osobe koje se brinu o osobama starije životne dobi koje same žive u stanu ili kući, da im daju jasne upute da ne puštaju u svoj dom nikakve službene osobe radi besplatne masaže, provjere novca, povrata poreza ili uzimanja otisaka prstiju s novčanica ili nakita.

S obzirom na to da počinitelji ovih kaznenih djela iskorištavaju dob osoba, njihovu dobronamjernost i nepažnju, savjetujemo osobama koje se brinu o starijima da ih upute u učestalost prijevara na kućnom pragu i preventivnim mjerama zaštite koje sami mogu poduzeti da ne postanu žrtve.