Nagradu za rezultate rada ove je godine već primilo oko pola milijuna radnika zaposlenih u 39 tisuća tvrtki, svaki u prosjeku oko 2400 kuna, ukupno 1,24 milijarde kuna, piše u ponedjeljak Večernji list.

Nagrada za rezultate rada može se isplatiti u iznosu do 5000 kuna, bez obaveze plaćanja poreza i doprinosa, a nakon regresa i božićnica riječ je o najmasovnijoj nagradi.

Lani je takvu nagradu isplatila 71 tisuća tvrtki za 788 tisuća zaposlenih koji su u prosjeku nagrađeni s 3200 kuna. Ukupna godišnja vrijednost nagrade za rezultate rada u 2020. godini bila je 2,5 milijarde kuna.

Plaćanje troškova vrtića također je jedna od novih mogućnosti nagrađivanja radnika uvedenih krajem 2019. Nešto više od tri tisuće poslodavaca plaća vrtić za djecu oko 5300 svojih zaposlenika, a za pokrivanje troškova vrtićke skrbi poslodavci su ove godine izdvojili 21,7 milijun kuna, u prosjeku 4100 kuna po radniku. U odnosu na ukupan broj zaposlenih, zanemariv je broj i poslodavaca i radnika kojima tvrtke podebljavaju primanja tako što im plaćaju vrtićke troškove.

Pokrivanje punih troškova najma stana i stanovanja “nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca” ove je godine iskoristilo 900 tvrtki za dvije tisuće zaposlenih radnika. Ti su troškovi u prvih sedam mjeseci ove godine u prosjeku iznosili oko 13 tisuća kuna po radniku.

Osim “starim” regresom, poslodavci svoje radnike mogu nagraditi i plaćanjem troškova ljetovanja, što je zasad iskoristilo 249 tvrtki za 1406 zaposlenih koji su u prosjeku svaki dobili dodatnih 2200 kuna.

Regres i božićnica, koji zajedno mogu iznositi do 3000 kuna, najpopularnije su isplate. Ove je godine regres isplatilo 30 tisuća poslodavaca za 772 tisuće radnika koji su dobili su oko 1,1 milijarde kuna, odnosno nešto manje od 1500 kuna po radniku.

Vrijednost isplaćenih neoporezivih naknada u 2021. godini do prošloga je tjedna iznosila 3,62 milijarde kuna, a za cijelu prošlu godinu nove neoporezive naknade, zajedno s božićnicom i regresom, dosegnule su 7,3 milijarde kuna. U to nisu uključene otpremnine, jubilarne nagrade, darovi za djecu, dnevnice i ostali oblici povremenih neoporezivih naknada.

Poslodavci su nekad radnicima redovito financirali i troškove prehrane, ali je u pretumbacijama poreznog sustava ta mogućnost jedno dulje vrijeme bila ukinuta. Unatrag dvije godine vraćene su i paušalne novčane naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do pet tisuća kuna godišnje.

Ove je godine plaćeni topli obrok na teret poslodavca imao tek svaki četvrti zaposleni radnik, odnosno njih 430 tisuća, za što su poslodavci isplatili 955 milijuna kuna, odnosno oko 2300 kuna po svakom radniku.

Nije zanemariv, međutim, broj radnika kojima poslodavac plaća troškove prehrane na temelju “vjerodostojnog dokumenta”, odnosno plaćenog računa. Takve je isplate prijavilo oko 2200 tvrtki za gotovo 64 tisuće svojih zaposlenih koji su na trošak tvrtke ove godine ponaosob pojeli oko 1900 kuna.

Plaćene premije zdravstvenog osiguranja ove je godine prijavilo oko 2800 poslodavaca za 90 tisuća zaposlenih, piše Večernji list.