Jedna od afera koja je obilježila prošlu godinu bio je slučaj malverzacija s Ininim plinom kojima je prema procjenama toj kompaniji nanesena šteta koja premašuje milijardu kuna. Glavni akteri bili su Inin direktor u Sektoru prirodnog plina Damir Škugor i vlasnici tvrtke OMS-Upravljanje Goran Husić i Josip Šurjak.

Pravosudni postupci još nisu započeli, no pokrenut je stečaj OMS-Upravljanja. Pokrenula ga je Fina, inercijom, nakon što je proteklo više od 120 dana koliko je račun tvrtke blokiran. A blokiran je po izbijanju afere, i to, kako se može iščitati iz godišnjeg izvješća DORH-a za prošlu godinu, u iznosu većem od 826 milijuna kuna.

Stečaj se trebao odvijati po skraćenom postupku, no kako su u međuvremenu zaprimljene prijave potraživanja, stečajni sud u Osijeku kojemu je dodijeljen ovaj slučaj, prije dva je tjedna odlučio da se neće voditi tzv. skraćeni postupak, nego klasični stečajni.

Ovaj slučaj od početka vrvi presedanima, pa i ovih dana iz podataka godišnjeg izvješća iščitavamo kako je OMS-Upravljanje u prošloj godini ukupno uprihodovalo 1,198 milijardi kuna, odnosno više od 159 milijuna eura, a dobit nakon oporezivanja iznosila je vrtoglavih 845 milijuna kuna ili 112,2 milijuna eura.

Ilustracije radi, to je polovica sve dobiti koju je – kao lanjski rekorder u hrvatskom gospodarstvu ostvarila Ina, zahvaljujući čijem plinu se OMS i “vinuo” u poslovanju. Ujedno je riječ i o dvostruko većem iznosu od, primjerice, PPD-ove dobiti.

Državi su OMS-ovci platili ukupno 24,6 milijuna poreza na dobit i na ekstraprofit. Godinu ranije prihodi OMS-a su iznosili 223 milijuna kuna (29,6 milijuna eura), a dobit 117 milijuna kuna (15,6 milijuna eura).

No, tvrtka je od kolovoza stala s poslovanjem, račun je s izbijanjem afere blokiran, a sredstva u spomenutom iznosu koliko su državni istražitelji procijenili iznos štete, privremeno su oduzeta, odnosno stavljena na poseban račun.

Što znači otvaranje stečaja u ovom kompleksnom slučaju? Novac koji je osiguran za nadoknadu štete, dokaže li se ona na sudu, čekat će na računu okončanje kaznenog postupka, a to će potrajati sasvim sigurno duže nego sam stečajni postupak. Njegovo provođenje u osnovi ne bi trebalo predstavljati složen proces.

Tvrtka već duže nema poslovnih aktivnosti, a u poslu u kojem se uzdigla i pala niti ne može jer joj je HERA potkraj prošle godine oduzela dozvolu za trgovanje plinom, a prema podacima koje je dala Fina u svom zahtjevu za pokretanje skraćenog stečajnog postupka evidentirani dug iznosio je 11,7 milijuna kuna.

Finino predlaganje da se u ovom slučaju otvori i provede ubrzani stečajni postupaka zaustavila je de facto Agencija za osiguranje radničkih potraživanja, koja se javila u predviđenom roku s prijavom potraživanja od OMS-Upravljanja.

Ispostavilo se da je nekoliko zaposlenika (najprije četiri, a potom dva) tijekom kolovoza, rujna i listopada primilo plaću iz državnog fonda predviđene za slučaj blokade tvrtke, a sada Agencija traži da joj se iz stečajne mase namiri isplaćeni iznos, a riječ je o 26 tisuća kuna ili 3,5 tisuće eura. Zbog tog slučaja sud u Osijeku odlučio je da ne može slijediti istodobno otvaranje i zatvaranje stečajnog postupka, kako traži Fina, nego slijedi uobičajeni stečajnim postupak.

Malverzacijama s Ininim plinom najvećoj naftnoj kompaniji nanesena je šteta veća od milijardu kuna/IGOR KRALJ/PIXSEL

Brojne dvojbe
Pravnici s iskustvom u ovom području podijeljeni su oko toga kako će se odvijati ova dva procesa, stečajni i kazneni, jer je dosta pitanja oko kojih može biti dvojbi, s obzirom na to da su takvi slučajevi, tolike vrijednosti, bili rijetkost. U naravi, tvrtka se čini zdrava, a novac koji je zaplijenjen njezina je imovina.

Ova priča može ići u dva smjera, da se dokaže kazneno djelo i nastala šteta nakon čega će slijediti naplata iz blokiranih sredstava, ali može se dogoditi i drugi scenarij da DORH-u to ne uspije. Ovdje je još riječ o tzv. prethodnom stečajnom postupku i on još nije formalno otvoren, no zanimljivo je i da se u objavama s oglasnih ploča sudova nalazi i dokumentacija iz koje je vidljivo da je otvaranje stečajnog postupka pokrenula i sama tvrtka OMS-Upravljanje.

Dogodila se ta njihova inicijativa desetak dana nakon što je zahtjev predala Fina. No, kako predstavnici OMS-Upravljanja nisu u predviđenom roku uplatili novac za trošak vođenja postupka, sud u Karlovcu obustavio je daljnji proces. Za pravnike je, međutim, ova inicijativa iznenađujuća, jer, kaže jedan od sugovornika, bilo bi logično i konzistentno da se oni bore protiv toga.

Afera nad aferama
USKOK Škugora i društvo iz OMS-Upravljanja, te direktoricu Plinare Istočna Slavonija Mariju Ratkić, sumnjiči da su Ininim plinom trgovali uvijek po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavatsatu, neovisno o promjenama cijena plina na energetskom tržištu, a utvrđeno je da su tijekom 2021. i 2022. OMS-Upravljanju Ina i PIS prodali količine plina u iznosu od 242 milijuna kuna, a oni su ga dalje preprodavali po višestruko većim cijenama na inozemnom tržištu, a kako su cijene dosezale rekordne visine, tada već oko 210 eura po megavatsatu, uprihodili su 1,288 milijardi kuna prihoda, pa je USKOK tada izračunao da je počinjena šteta Ini iznosila 1,046 milijardi kuna, a okrivljenici i okrivljena tvrtka ostvarili nepripadnu imovinsku korist od najmanje 848 milijuna kuna.

To su informacije koje su plasirane u vrijeme kada je buknula afera i plasirana do studenoga kada su osumnjičeni izašli iz pritvora. Afera je, naravno, imala i svoje političke implikacije, a i posljedice za sam ustroj Ine, čija je uprava i NO gotovo u cijelosti promijenjena. Škugor je na ispitivanju ustvrdio da nije kriv, te da je plin prodavan prema poslovnoj politici Ine.