Sa Zvonimirom Šostarom, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' razgovarali smo o važnosti prevencije, Mreži za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe te novom projektu Ekološke karte Grada Zagreba.

Dugi niz godina držali ste u rukama konce najzahtjevnijeg lokalnog zdravstvenog sustava u državi, onog zagrebačkog, a sada ste na čelu institucije na kojoj počiva kompletna zdravstvena prevencija. Što je ključno za uspješno rukovođenje toliko značajnim, a izuzetno delikatnim resorima?
Za upravljanje ovim delikatnim područjem potrebno je duboko poznavanje i uvažavanje prevencije, kao izuzetno važnog dijela zdravstvenog sustava, ali i struke koja se referira na cjelokupnu populaciju, odnosno društvo. Posebno želim naglasiti da je bilo lako kreirati zdravstveni sustav kada na čelu Grada imate čovjeka iznimne socijalne, emocionalne, a usudio bih se reći i "zdravstvene" osjetljivosti, kao što je gospodin Milan Bandić. Osim toga, potrebna je određena širina u razumijevanju područja prevencije i unaprjeđenja zdravlja jer je za postizanje bilo kakvog ostvarenja, ali i kvalitete u tom području potreban multisektorski pristup. Delikatnost, kako Vi kažete, leži i u razumijevanju zdravlja pojedinca u njegovom okruženju, rizičnih i vulnerabilnih skupina i široke populacije. Naravno, potrebno je i razumijevanje zdravstvenog sustava i svih ostalih segmenata društva, uključujući tu i sustave kao što su sustav obrazovanja, socijale, gospodarstva, mediji.

Koje su zapravo temeljne zadaće Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", ruku na srce potpuni djelokrug vaše institucije toliko je širok i bogat da je sve stavke teško i pobrojiti?
Temeljne zadaće Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" su očuvanje i unaprjeđenje zdravlja građana. Kada bismo to htjeli reći "medicinskim rječnikom", rekli bismo prije svega: primarna i sekundarna prevencija koje uključuju brojna stručna područja i djelatnosti. Kada govorimo o zdravlju i njegovom unaprjeđenju, potreban je široki pristup koji često uključuje i struke koje nisu primarno zdravstvene, iako je zdravstvo, naravno, nositelj prevencije i promicanja zdravlja. U našem Zavodu provode se djelatnosti javnog zdravstva, epidemiologije, školske medicine, mikrobiologije, mentalnog zdravlja i zdravstvene ekologije. Ove djelatnosti nužno se povezuju i isprepliću u cilju ostvarenja svog cilja: sprječavanja pojave bolesti i unaprjeđenja zdravlja. U današnje vrijeme sve se više pozornosti posvećuje kvaliteti ishrane, a poglavito namirnicama od kojih spravljamo hranu. Na tom tragu krenuli smo i u organizaciju međunarodne Regionalne mreže za sigurnost i kvalitetu hrane jugoistočne Europe.

Može li se reći da se vi zapravo bavite menadžmentom kontrole zdravlja, nišom koja u ovo suvremeno doba globalno dobiva posve novu, izuzetno duboku dimenziju, prije svega zbog rastuće potrebe za vrhunskom zdravstvenom zaštitom, ali i spretnim i lukrativnim upravljanjem resursima, financijskim osobito?
Da, moglo bi se reći da je moj posao menadžment, odnosno upravljanje kontrolom, ali i očuvanjem i unaprjeđenjem zdravlja. Kontrolom zdravlja postižemo jednu vrlo važnu razinu. Međutim, razina "iznad" toga koja je također velikim dijelom naš posao i koju mi postižemo kroz rad naših stručnih i kvalitetnih djelatnika iz raznih područja je to zdravlje očuvati i unaprijediti. To nije uvijek lako, ali je korisno, svrhovito i samim time – ispunjavajuće.  

Koliko je u našoj javnosti uopće osviještena važnost kontrole zdravlja i prevencije?
Valja naglasiti da je prevencija najjeftiniji i najučinkovitiji oblik liječenja. U javnosti se sve više spominje i uvažava važnost prevencije i kontrole zdravlja, što je velikim dijelom i rezultat rada stručnjaka koji se bave djelatnostima iz područja preventivne medicine i promicanja zdravlja, ali i svih ostalih djelatnosti. I stručna javnost sve više prepoznaje važnost prevencije. No, ipak, potrebno je još puno rada, truda i razumijevanja ovog područja kako bi ono zauzelo zasluženo mjesto unutar struke, ali i u multisektorskim područjima koja se tiču očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Čine se iznimni napori da se društvena svijest podigne na dovoljno visoku razinu, kako bi se shvatila njezina važnost.

Ne treba zanemariti ni uštede koje prevencija osigurava ukupnom zdravstvenom sustavu. Postoje li neke konkretne statistike o takvim uštedama i na što ukazuju?
Postoji procjena koja kaže da ćemo jednom uloženom kunom u prevenciju postići učinak kao da smo uložili sedam kuna u liječenje. Dakle, jasno je koliko je prevencija "jeftinija" i učinkovitija. Osim toga, ono što je nama liječnicima važnije ili bi to tako trebalo biti je ulaganje u zdravlje pojedinca i populacije. Najbolje ulaganje u zdravlje je – prevencija.

U tom smislu izuzetno važan može biti vaš projekt Centra za preventivno zdravlje. O čemu je konkretno riječ i u kojoj je fazi ta inicijativa?
Centar za preventivnu medicinu predstavlja jedinstven izlazak na zdravstveno tržište, gdje nudimo preventivne preglede i savjetovanja, test intolerancije na hranu (264, 176, 88 i 22 namirnice), izradu individualnih programa prehrane, izradu individualnog programa tjelesne aktivnosti i analizu tjelesne mase, brze medicinske testove, genetsko testiranje, ostale medicinske pretrage i usluge: EKG, spirometriju, biomagnetsku rezonancu, medicinsku limfnu drenažu, uklanjanje masnih nakupina radiofrekvencijskim i ultrazvučnim valovima i drugo. Na raspolaganju vam je interdisciplinarni tim stručnjaka: liječnik specijalist javnoga zdravstva, profesor kineziologije, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije – nutricionist, medicinska sestra i drugi stručnjaci prema potrebi.

Još jedan zanimljiv i jedinstven projekt predstavlja i međunarodna Mreža za kontrolu hrane. Koliko čujemo riječ je o skupini 11 država koje bi se udružile u tu inicijativu, a sve bi se vodilo iz Zagreba?
Industrija hrane jedna je od najvažnijih i najvećih industrija u svijetu. S obzirom na povećanje populacije na Zemlji, standardizacija kontroliranja zdravstvene ispravnosti hrane, inspekcijski nadzor te menadžment kvalitete (akreditacije i certifikacije hrane) uvijek su aktualna pitanja kada je riječ o prehrambenim proizvodima. Ovo su ujedno i glavni ciljevi djelovanja Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe (SEEN-FSQC), prve organizirane interesne skupine javnozdravstvenih ustanova, fakulteta i laboratorija u Europi, koja je osnovana s ciljem poboljšanja zdravlja i gospodarstva u cijeloj regiji. Regionalna mreža osniva se, na inicijativu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", s ciljem brige o zdravlju stanovništva, a kao potpora proizvođačima hrane unutar zemalja jugoistočne Europe. Članice Mreže će biti najeminentnije institucije i laboratoriji u 11 zemalja regije, uključujući zavode, odnosno institute za javno zdravstvo, fakultete koji na bilo koji način sudjeluju u postupku proizvodnje hrane, kao i veće privatne laboratorije. Ovakvim organiziranjem Mreža postaje čuvar ljudskog zdravlja na ovim prostorima, a istovremeno i potpora gospodarstvenicima.

Jedna od najvažnijih zadaća institucije kojoj ste na čelu je i kontrola bolničkih infekcija, koliko je to važna karika u lancu nacionalnog javno zdravstvenog sustava i kakva je po tom pitanju situacija u Hrvatskoj? 
Naša Služba za kliničku mikrobiologiju sudjeluje u radu Povjerenstava za sprječavanje hospitalnih infekcija više kliničkih bolnica, liječnici Službe članovi su Odbora za praćenje rezistencije bakterija RH, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora. Rezistencija na antibiotike je globalni problem te se govori o sumraku antibiotske ere. Antibiotici i cjepiva ubrajaju se u najveća dostignuća moderne medicine te su najzaslužniji za značajno produljenje očekivanog trajanja života u 20. stoljeću. Antibiotici se moraju upotrebljavati racionalno, kako se ne bi širili rezistentni sojevi bakterija. Danas se već susrećemo s panrezistentnim sojevima bakterija, a ne više samo multiplorezistentnim, što znači da je moguće umrijeti u najboljim klinikama u svijetu zbog infekcije izazvane bakterijom na koju ne djeluje niti jedan antibiotik. Posebno su bolnički sojevi izrazito rezistentni zbog velike upotrebe antibiotika i posljedičnog selektivnog pritiska zbog kojeg se probiru rezistentne bakterije.

Dostignuća moderne medicine, mikrobiologije i toksikologije dio su vašeg svakodnevnog djelovanja, naime upravo se u vašoj instituciji provode testiranja za neke od najopasnijih i najneugodnijih bolesti i oboljenja, a čiji su rezultati često glavni putokaz za uspješno liječenje i ozdravljenje. Koje biste testove ovom prilikom izdvojili i što novo Zavod građanima nudi?
Naša klinička mikrobiologija je vodeća u području dijagnostike spolno-prenosivih infekcija. Prvi smo uveli rutinsku genotipozaciju HPV genotipova 16 i 18, koji imaju najviši onkogeni potencijal u izazivanju karcinoma vrsta maternice i anogenitalnih karcinoma. Također, jedini u Hrvatskoj radimo dokaz bakterije Mycoplasma genitalium pomoću PCR metode te radimo multiplex PCR metode u dijagnostici spolnoprenosivih infekcija, respiratornih te probavnih infekcija. 

Zanimljive su i znanstvene suradnje koje ostvarujete s domaćim i međunarodnim institucijama, primjerice ona koju ste nedavno ostvarili sa Sveučilištem iz Bocvane. O čemu je konkretno riječ?
Posljednje dvije godine stvarali smo mrežu suradnih institucija, kako u Hrvatskoj, tako i izvan zemlje. Danas s ponosom možemo reći da smo suradna ustanova Medicinskog fakulteta, Prehrambeno – biotehnološkog, Stomatološkog fakulteta, Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Veleučilišta Velika Gorica, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Kineziološkog fakulteta, DIU Libertasa, Zdravstvenog veleučilišta,  Agronomskog i Veterinarskog fakulteta. Sklopili smo sporazume o suradnji s Hrvatskim i većinom županijskih zavoda za javno zdravstvo, zatim zavodima i institutima za javno zdravstvo Republike Kosovo, Vojvodine, Republike Makedonije, Banja Luke, Niša, Kragujevca, Beograda, Federacije BiH, Institutom Ruđer Bošković, Institutom za antropologiju, Institutom za medicinska istraživanja, Hrvatskim veterinarskim institutom, Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskom agencijom za hranu i mnogim drugima. Isto tako, okrenuli smo se jednoj od najbogatijih, ali i jednoj od najsiromašnijih zemalja Afrike, odnosno potpisali smo Memorandum o razumijevanju sa glavnim gradom DR Kongo, Kinshasom i sa Sveučilištem u Bocvani. Namjera nam je, u konačnici, postati konzultant za implementaciju sustava javnog zdravstva u Kinshasi, kao i edukacijski partner u zdravstvenim studijima Sveučilišta u Bocvani. U tijeku su pregovori da i državi Bocvani postanemo konzultant za kreiranje cjelovitog sustava javnog zdravstva, uključujući zdravstvenu ekologiju kao najvažniji segment sigurnosti hrane.