U zaljevu bi bio postavljen veliki plutajući otok koji bi s kopnom bio povezan podvodnim tunelom izgrađenim na samom dnu mora, na dubini od četiri do sedam metara. Ljudi bi imali dojam kao da su u podmornici te bi, hodajući njime, mogli razgledavati podmorje, a isti bi ambijent bio i u obližnjem podvodnom restoranu, prvom takvom u Hrvatskoj. To je samo dio vizije kako bi mogla izgledati zadarska marina, ako se pita konzorcij „Porto Jadera 1177”. On okuplja uspješne hrvatske kompanije te zajedno konkuriraju na natječaju za koncesiju koji je godinama u sjeni pravnog apsurda.
"Mi nismo vidjeli druge ponude, ali smatramo da je naša čista senzacija za Zadar i zato nam je žao što se toliko čeka. Koliko znamo, pravomoćna presuda je već neko vrijeme donesena i sudovi su potvrdili da nema prepreka za natječaj. Dakle, nema razloga da se ne sastavi povjerenstvo i donese odluka. Suludo je da opet čekamo, a ne znamo ni što", kaže Hrvoje Panjol iz konzorcija „Porto Jadera 1177” za Večernji list te dodaje kako je riječ o projektu koji je izrazito ekonomski i gospodarski važan za Hrvatsku i zato bi ga Vlada trebala podržati. Oni, naime, planiraju u marinu Zadar uložiti 100 milijuna kuna te smatraju da je riječ o investiciji koja će se bez sumnje isplatiti, a i država će dobiti nemali dio kolača. Riječ je o fiksnih 40-ak milijuna kuna godišnje te još 4 posto ukupnih prihoda

Plutajući otok također bi imao svoju svrhu. On bi ujedno bio i valobran s obzirom na to da su trenutačno jedan od najvećih problema marine valovi koje stvaraju sjeverni vjetrovi, tramontana i maestral. Osim što će umjetni otok biti atraktivan te što ima ekološku komponentu, iza njega postoji priča koja će pak biti plus turističkoj ponudi. “Papin otok“, kako će se zvati, bit će posvećen papi Aleksandru II. koji je 1177., što je godina koja simbolično stoji i u nazivu konzorcija, posjetio tadašnju Jaderu kako bi se sklonio od nevremena. Stoga bi se na spomen-otoku u suradnji s Arheološkim i pomorskim muzejom grada Zadra uredio memorijalni centar. Nad njime se planira izgraditi monumentalni križ koji bi dominirao marinom u kojoj bi se čak nalazila i replika papina broda. 
Marina, koja trenutačno ima oko 230 vezova, nakon modernizacije će moći primiti 10 posto manje brodova, a razlog je što će se napraviti infrastruktura za primanje velikih brodova i megajahti.