Hrvatska ima potencijal biti jedna od najrazvijenijih europskih država, samo ga mora početi koristiti – smatra Zdenko Štriga, poduzetnik hrvatskog podrijetla koji već 50 godina živi u Njemačkoj, konkretno Frankfurtu na Majni.

Razloga da se ne pozicioniramo kao jedna od vodećih zemlja apsolutno nemamo, no potreban nam je zaokret u pristupu i politikama.

Svijet se, naime, suočava s brojnim izazovima, od klimatskih, društvenih nejednakosti i političkih sukoba, a koji će se neminovno odraziti i na Hrvatsku. Krajnje je vrijeme, ističe Štriga, da uspostavimo strategiju razvoja koja će se usredotočiti na održivost, inovacije i društvenu pravdu.

Ujedinjenje županija
Strategiju, kao i viziju, razvija već 30 godina. Prije nekoliko godina tako je osnovao konzalting kompaniju Coral Consulting Service, a čiji je cilj poduzetnicima, posebno malim i srednjim, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori, pomoći u realizaciji investicijskih projekata. Štriga je čak 12 godina u Frankfurtu samoinicijativno osnovao i vodio Hrvatski poslovni centar, a u sklopu kompanije te na temelju dugogodišnjeg iskustva nastao je “Marshall plan za Hrvatsku”.

Ovu razvojnu strategiju, koja se sastoji od deset točaka, Štriga je nedavno u Osijeku predstavio svim hrvatskim županima. A zašto baš Marshall plan za Hrvatsku? Štriga objašnjava da je upravo američki plan obnove poslijeratne Europe bio ključan za gospodarski uspjeh Njemačke, ali i Južne Koreje.

“Marshall plan je pomogao Njemačkoj da se oporavi od poslijeratnog razaranja, da izgradi jako i moderno gospodarstvo te da postane jedna od vodećih gospodarskih sila na svijetu. Osim Njemačke pomogao je i Južnoj Koreji koja je danas poznata po naprednim tehnološkim inovacijama i visokoj produktivnosti u raznim sektorima”, objašnjava.

Takav, ali prilagođen plan, Štriga nudi Hrvatskoj. Vizija je, kaže, ujediniti sve hrvatske županije u snažan savez koji će postati temelj gospodarskog napretka. Prema modelu koji je osmislio Coral najvažnija karika u ostvarenju vizije – napredne i bogate Hrvatske – bili bi poduzetnički centri. Coral, napominje Štriga, ima status Poduzetničke potporne institucije, a plan im je osnovati 21 novi ili pomoći županijama u vođenju postojećih poduzetničkih centara. Usto, još bi deset takvih centara bilo osnovano u državama regije.

“Takvi Centri, koji bi bili umreženi, imali bi ključnu ulogu u razvoju hrvatskog i gospodarstva država regije jer bi bili osnova razvoja malog i srednjeg poduzetništva”, ističe Štriga. Navodi pritom da onaj tko želi uspjeti mora pomagati i jačati susjede. “To je moto koji me vodio čitav poslovni život”, napominje.

“Centri su zamišljeni kao središta gospodarskih događanja gdje će domaće i strane tvrtke imati svoja sjedišta, razmjenjivati ideje, predstavljati inovacije i razvijati poslovnu suradnju na svim gospodarskim razinama. Osim toga, Coral će kroz Centre preuzeti obvezu promidžbe i realizacije prioritetnih projekata županija, sukladno razvojnim ciljevima svake ponaosob”, objašnjava Štriga.

Također, poduzetnički bi centri bili međunarodno povezani te bi tako pomagali kompanijama u izlasku na strana tržišta. Takav model povezivanja poduzetnika, posebno malih i srednjih, s investitorima, financijskim institucijama i stranim tržištima, ističe Štriga, koriste sve razvijene zemlje i Coral ga planira realizirati i u Hrvatskoj.

Publikacija za investitore
“Ne moramo izmišljati toplu vodu. Dobrih primjera ima svuda oko nas, samo ih moramo preuzeti i početi primjenjivati u Hrvatskoj”, ističe. Osim Poduzetničkih centara, kao što je izložio županima, predlaže i privlačenje mnogobrojne dijaspore da ulaže u Hrvatsku.

Ključni preduvjet uspješne suradnje s dijasporom bit će, kaže, u izgradnji međusobnog povjerenja. Također, korištenjem europskih fondova moramo bolje iskoristiti poljoprivredni potencijal, posebno u ekološkoj proizvodnji. “Moramo imati na umu da Hrvatska svoju strategiju razvoja ne može temeljiti na kvantiteti, već na kvaliteti za što svakako imamo potencijala”, napominje Štriga.

Osim ekološke poljoprivrede, cilj je Corala razvoj temeljiti i na medicinskom i kontinentalnom turizmu, prekograničnoj suradnji, privlačenju digitalnih nomada, visokoobrazovane radne snage te strategiji vraćanja iseljenika.

Za povratak iseljenika Štriga predlaže korištenje irskog modela, a koji se, kaže, temelji na stvaranju atraktivnih radnih mjesta, poboljšanju radnih uvjeta te poreznim olakšicama namijenjenim poduzećima koja zapošljavaju domaću radnu snagu. “Ovaj primjer može biti koristan Hrvatskoj koja se suočava s ogromnim problemom iseljavanja i zadržavanja građana”, kaže.

U konačnici svi će naši potencijali investitorima bili predstavljeni u publikaciji “Hrvatska Extra 2023” koja je gotovo spremna za izdavanje. Istu takvu Coral, koji ima otvorene urede u četiri zemlje regije, planira izdati i za BiH te Crnu Goru. Bit će to svojevrsna posjetnica svake države i njezinih potencijala, a svoje mjesto u njoj imat će i kompanije kao i županije koje tako mogu predstaviti svoje investicijske mogućnosti.

Ovakvo profiliranje države kroz publikaciju, koja će biti redovno ažurirana te dostupna i u online izdanju, iznimno je važno za privlačenje investitora jer nudi sve informacije na jednom mjestu. A informacije, uz dobar marketing i promidžbu, vrlo su važne za uspjeh države, smatra Štriga, koji je uložio dobar dio vlastitog kapitala u razvoj i promociju Marshall plana. Točan iznos ne želi otkriti.

“Vidim u ovoj ideji veliki potencijal te mi nije žao niti jednog centa koji sam do sada uložio”, ističe. Domaćem rukovodstvu trenutno nudi svoju viziju i razrađen projekt kako od Hrvatske napraviti uspješnu i bogatu državu jer smatra da hrvatski građani zaslužuju bolji i dostojanstveniji život. U konačnici u taj je cilj uložio 30 godina svog života te i sada, pred mirovinu, s punih 65., ne odustaje, kaže, od svoje vizije.