Poduzetnici Karlovačke županije u 2012. su ostvarili 7,5 milijardi kuna prihoda, od čega su polovicu zaradili mali poduzetnici. Iako je to 4,8 posto manje nego su im bili prihodi 2008. dobit karlovačkih poduzeća narasla je 21,5 posto, a pozitivne su bile tvrtke svih veličina. Županijske tvrtke povećale su i izvoz i investicije, no broj zaposlenih je smanjen za gotovo šest posto.

Analiza poslovanja poduzeća Karlovačke županije od 2008. do 2012., koju je u sklopu projekta Poslovni uzlet napravila tvrtka Bisnode, pokazuje da unatoč smanjenju broja zaposlenih, male tvrtke još uvijek zapošljavaju 67 posto radnika, dok ih je 14 posto zaposleno u poduzećima srednje veličine. No, velike su kompanije povećale broj zaposlenih za čak 13 posto što je umanjilo ukupnu nezaposlenost.

Rast izvoza
"Pozitivan trend u Karlovačkoj županiji svakako je taj što su subjekti srednje veličine imali rast investicija od 77,7 posto te su zajedno s velikim subjektima nadoknadili pad investicija malih za ukupni rast investicija u županiji od 28,5 posto u odnosu na 2008.", kaže Branimir Kovačić, analitičar Bisnodea.I izvoz Karlovačke županije u 2012. je porastao je 15,1 posto te je iznosio 1,47 milijardi kuna. Ipak, takav rast najprije se može zahvaliti velikima kojima je izvoz porastao preko 47 posto, što je kompenziralo pad izvoza malih i srednjih subjekata. Isto se dogodilo i kada su prihodi u pitanju, s obzirom da su veliki subjekti imali 833 milijuna kuna veće prihode, što predstavlja rast od 44,3 posto. No zbog 1,2 milijarde kuna manje prihoda malih i srednje velikih, ukupni su prihodi na razini županije manji za 4,8 posto.Od 1.884 poduzeća koliko ih je u Karlovačkoj županiji bilo 2012., četvrtina se bavi veletrgovinom i maloprodajom. Potom slijede sektori koji imaju udio koji se kreće oko pet posto, a tu spadaju stanogradnja, arkitektonske djelatnosti te uslužni sektor."Upravo je u uslužnom sektoru bio najveći broj novoosnovanih subjekata. Proizvodnja metalnih proizvoda vodeći je sektor prema broju zaposlenih u županiji s udjelom od 12,8 posto. Tome je najviše doprinijela tvrtka HS Produkt koja zapošljava više od polovice zaposlenika u ovom sektoru", kaže Kovačić dodajući da udio od 10,3 posto zauzima sektor proizvodnje strojeva i uređaja, dok po 7,3 posto udjela imaju prehrambeni sektor te maloprodaja. S obzirom na pad zaposlenih, nije ni čudo da su najveći rast od 340 zaposlenika imale agencije za zapošljavanje te ustupanje ljudskih resursa.
 

Najprofitabilniji sektori
Kada je pak riječ o prihodima vodeći je prehrambeni sektor s udjelom od 16,1 posto, dok zahvaljujući Karlovačkoj pivovari sektor proizvodnje pića ima drugi najveći udio od 11,5 posto. S nešto manjim udjelom od 10 posto slijedi maloprodaja, proizvodnja metalnih proizvoda te proizvodnja strojeva i uređaja."Prehrambeni sektor koji je vodeći po udjelu, imao je ujedno najveći rast prihoda od 2008. koji je iznosio 416 milijuna kuna. Proizvodnja pića je najprofitabilniji sektor sa 292 milijuna kuna neto dobiti. Sa 180 milijuna kuna neto dobiti slijedi metalski sektor, koji je imao najveći rast od 164 milijuna kuna od 2008. godine", stoji u analizi Bisnodea.Iako je među malim poduzetnicima još uvijek više dobitaša, u 2012. ih je bilo znatno manje nego 2008. Sa 65,5 posto taj je postotak pao na 54,1 posto. Nešto veći udio dobitaša je kod srednje velikih subjekata, njih je 68,4 posto, a pet godina ranije bilo ih je 85,7 posto. Među velikim subjektima, svih pet velikih su bili dobitaši.

U Karlovačkoj županiji 89 subjekata koji čine 4,7 posto ukupnog broja subjekata u županiji, nalazi se u većinski inozemnom vlasništvu, dok je 76 subjekata u stopostotnom inozemnom vlasništvu, što je iznadprosječan udio subjekata u inozemnom vlasništvu u odnosu na prosjek RH. Subjekti u većinski inozemnom vlasništvu su uglavnom male veličine, a još su tri srednje velika subjekta i jedan veliki subjekt u inozemnom vlasništvu, pokazuje analiza.Analizirajući njihovo poslovanje, Bisnode je među srednjim tvrtkama kao pozitivan primjer izdvojio tekstilnu tvrtka Kelteks. Tome je doprinijelo to što je tvrtka u 2012. imala 123 zaposlenika te je ostvarila 87,5 milijuna kuna prihoda i dobit od 3,7 milijuna kuna. Još jedan uspješan srednje veliki subjekt u županiji je i proizvođač proizvoda od plastike, Kaplast iz Kupljenskog koji zapošljava 47 ljudi i ostvaruje prihode od oko 39,8 milijuna kuna (2012.) te ima dobit od oko milijun kuna."Jako kvalitetno posluje proizvođač alata Kordun alati iz Karlovca koji je ostvario 29,1 milijun kuna prihoda, uz 766 tisuća kuna neto dobiti. Kao još jedan izvoznički subjekt koji izvozi 85 posto svoje proizvodnje, likvidnost tvrtke je na visokoj razini s obzirom da je koeficijent tekuće likvidnosti 2,96", kaže Kovačić.
 

Izvrsnost velikih
Među malim subjektima kao uspješan se pak izdvojio proizvođač motora i turbina TTK iz Karlovca koji zapošljava 118 osoba te je u 2012. godini realizirao 45,3 milijuna kuna prihoda. Neto dobit iznosila im je 3,5 milijuna kuna, udio izvoza bio je 53 posto. Ima i izuzetno visoku likvidnost, a i njihovi dobavljači mogu biti zadovoljni s obzirom da je prosjek plaćanja obveza ispodprosječnih 25 dana. Primjer uspješnog inozemnog ulaganja u županiji je i tvrtka Linde Plin iz Karlovca. Proizvođač je to industrijskih plinova koji kontinuirano ima najviše bonitetne ocjene, a s 31 zaposlenikom ostvaruje 36,2 milijuna kuna prihoda. "S prosjekom od 1,17 milijuna kuna po zaposleniku, ovaj subjekt ima trostruko veću prihodovnost po zaposleniku od prosjeka malih subjekata u županiji", istaknuto je u analizi u kojoj stoji i kako ljevaonica Duga Resa ima iznadprosječne poslovne pokazatelje.

Uz uspješne male i srednje ne može se zanemariti da je pet velikih subjekata u Karlovačkoj županiji nositelj najviše bonitetne ocjene, a svi su dobitaši. "Nemoguće je istaknuti samo jedan uspješan subjekt. Ipak, kao subjekt koja najviše osoba zapošljava u županiji, ističe se HS Produkt. Ovaj proizvođač vatrenog oružja zapošljava 1154 osobe, koje su ostvarile 487,7 milijuna kuna prihoda. Neto dobit iznosila im je 173,5 milijuna kuna tako da je profitna marža izuzetno visoka. Tvrtka je izrazito izvoznički orijentirana, s obzirom da 96,7 posto prihoda realizira u inozemstvu. U 2012. investirali su golema sredstva u dugotrajnu imovinu koja su iznosila 149 milijuna kuna. Tvrtka gotovo istovremeno naplaćuje svoja potraživanja s isporukom, što je karakteristično za izvozničke tvrtke. 

Poduzetnički kutak

Velimir Gojnić, Wienerberger, Karlovac
Karlovačka županija i sam Karlovac su se smjestili na idealnoj prometnoj lokaciji koja omogućava puno lakše i jeftinije poslovanje nego što bi to bio slučaj negdje drugdje. Konkretno, mi smo se kao proizvođač opeke smjestili usred naših glavnih tržišta – Zagreb s jedne strane, a Istra i Dalmacija s druge. Isto tako, Slovenija je tu na nekoliko desetaka kilometara, a samo malo dalje je i Bosna i Hercegovina. U Karlovcu postoji duga tradicija industrije te je, usprkos gospodarskoj krizi koja je u zadnjih 20-ak godina uništila veliki broj poduzeća, i dalje prisutan taj duh koji olakšava poslovanje. Problemi koje imamo su vjerojatno isti na razini čitave Hrvatske, a to je nedosljedna politika vlade koja se mijenja sa svakim izborima i neizvjesnot i nestabilnost na tržištu koje takve promjene prouzročuju. Lokalne vlasti bi možda mogle učiniti više da se ubrza birokracija prilikom izdavanja raznih dozvola i odobrenja. Što se tiče kvalificirane radne snage, nje za sada imamo dovoljno u karlovačkom bazenu, ali bojim se da je veći razlog za to građevinska kriza zbog koje smo smanjili obujam poslovanja. Kada dođe do gospodarskog oporavka, mislim da ćemo imati ozbiljnih problema da pronađemo adekvatnu radnu snagu koja će moći raditi u visokotehnološkim pogonima.

Ines Bakić Zubak, Supernova, Karlovac
Prednost Karlovca je što se nalazi u blizini Zagreba i ima dobru povezanost. No, ukupna poduzetnička situacija produkt je više čimbenika, socijalno-ekonomskih i administrativno-strukturalnih, koje izravno utječu na klimu ulaganja i investicijske projekte. U projekt Supernova Karlovac uloženo je 30 milijuna eura, a za Karlovac i Karlovačku županiju nedostaje još takvih investicija. U našem karlovačkom centru zaposleno je 250 ljudi koji su s područja Karlovačke županije. S obzirom na to da Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti naš centar je pozitivan primjer kako se izravnim ulaganjem u lokalnoj zajednici može utjecati na njezin razvoj, a time i na smanjenje stope nezaposlenosti. U Supernovi se možemo pohvaliti stručnim kadrom, vrlo savjesnim i vrijednim. S druge strane, važno je osigurati mogućnosti zapošljavanja mladim osobama, kao i osobama koje su uslijed gospodarske recesije izgubile priliku za afirmaciju u radu. Karlovac ima  potreban kadar i nije ga potrebno uvoziti iz drugih regija. Ono što je bitno je stvoriti infrastrukturu koja će pospješiti gospodarska ulaganja.