Vlada će ovaj tjedan u hitnu proceduru uputiti zakon o dodatnom porezu na dobit, kako bi ga do kraja ovogodišnjeg zasjedanja, 15. prosinca, mogli raspraviti i usvojiti zastupnici u Hrvatskom saboru.

Ministarstvu financija i Poreznoj upravi u javnoj raspravi prijedlozi za korekcije predloženog koncepta stizali su doslovce do zadnjih minuta pred zatvaranje rasprave na stranicama e-savjetovanje, a pristiglo je ukupno 162 prijedloga.

Reagirali su poduzetnici i udruženja iz svih sektora, tražeći za odustajanje od modela i zakona, koji će po njima predstavljati kaznu srednjim i velikim gospodarstvenicima koji nisu nisu ostvarili nikakvu ekstra dobit zahvaljujući špekulativnim poslovima u energetskom sektoru.

Isključite ostale prihode
”Višak dobiti na koju se poziva Uredba Vijeća govori o višku koji je nastao u izvanrednim okolnostima, a ne o dobiti iz redovnog poslovanja, a kako je predlagatelj Zakona definirao.

Predlagatelj Zakona treba pronaći način kako da dodatni porez utvrđuje ciljano na onaj višak dobiti, odnosno prihoda koje je poduzetnik ostvario upravo iz redovnog poslovanja, a koje je uslijed nastalih poremećaja na tržištu rezultiralo znatnim povećanjem cijena usluga ili dobara samog poduzetnika.

Drugim riječima, ostali prihodi, financijski i jednokratni vezani isključivo za predmetnu poreznu godinu trebaju se isključiti”, poručuju iz Plive. Osim na širenje obuhvata, neustavnost, najveći broj reakcija stiglo je na čl. 13, koji utvrđuje izuzeće za obračun poreza, u slučaju prihoda koji su nastali otpisom u (pred)stečajnim postupcima ili prodaje dugotrajne (ne)materijalne imovine nepovezanoj osobi.

Eurocable Group predlaže da se izuzme sve prihode koji ne dolaze iz redovnog poslovanja, budući da je i cilj zakona oporezivanje ekstra profita. Oktal Pharma predlaže umanjenje osnovice za iznos stope inflacije, jer je bez dodatnog profita sav trošak i rizik inflacije na poduzetniku, te umanjenje osnovice za investicijska ulaganja.

Zagrebačka banka predlaže da se u pojam “oporeziva dobit poreznog razdoblja” uključe ne samo pozitivni, nego i negativni učinci svih nerealiziranih privremenih negativnih razlika financijske imovine iskazani na rednom broju 22. PD prijava, a Ured za podršku zalaže se da se isključi iz osnovice i prihode od EU i državnih potpora koje su namijenjene nadoknadi izgubljene dobiti ili sličnih poremećaja na tržištu.

U nepovoljnijem položaju
Predlažu i brisanje dijela stavka koji ograničava prihode od prodaje na nepovezane osobe, jer je u suprotnosti sa odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit koji propisuju da transakcije između povezanih osoba moraju biti jednake kao da se radi o nepovezanim osobama.

Fortenova predlaže da se poreznim razdobljima smatra samo ona u kojima je obveznik ostvarivao prihode od operativne djelatnosti, a Energia Naturalis zalaže se da se za tvrtke koje su u barem jednoj od prethodne 4 godine ostvarile preneseni porezni gubitak, porezna osnovica utvrđuje na temelju prosjeka poslovnih godina u kojima su imale oporezivu dobit, inače bi bile u nepovoljnijem položaju.

I HGK se zauzima za zaštitu gubitaša, kojima bi se, kažu, trebalo omogućiti da koriste prenesene gubitke i sačuvaju novčani tok za sljedeću kriznu godinu, te im se time omogući priliku da u narednim godinama pune proračun porezom na dobit.

”Uzet ću za primjer članicu koja bi po ovom prijedlogu, usprkos tomu što ima visoke prenesene gubitke iz prethodnih razdoblja, i to čak prije referentne 2018., trebala platiti dodatni porez na dobit u 2022.

Radi se o plaćanju poreza od oko 2,2 milijuna eura, koje nije bilo predviđeno poslovnim planom za 2022. a upitno je je li članica u mogućnosti namaknuti tolika sredstva”, ističe predsjednik HGK Luka Burilović, napominjući da je riječ o velikom izvozniku.