Iako dolazi s malim zakašnjenjem, val podizanja referentnih kamatnih stopa u Europi sve se više prelijeva i na uvjete kreditiranja banaka u Hrvatskoj. Podizanje kamata na našem tržištu išlo je nešto sporijim tempom nego u ostatku Europe zbog viška likvidnosti koji se oslobodio bankama uslijed smanjenja stope obvezne rezerve prilikom ulaskom Hrvatske u eurozonu, no posljednjih mjeseci “efekt eurozone” polagano se gubi.

Još krajem prošle i početkom ove godine kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj bile su najpovoljnije u Europskoj uniji, a iako su i trenutno i dalje među nižima u EU, zamjetno je ubrzavanje njihovog rasta.

Neobična situacija

Od svibnja 2022. godine prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene dugoročne kredite poduzećima povećala se za 339 baznih bodova, pa je godinu dana poslije dosegnula 5,28 posto dok je kamatna stopa na prvi put ugovorene kratkoročne kredite poduzećima porasla manje – za 257 baznih bodova na razinu od 3,89 posto. Mjesec dana prije, prosječne kamatne stope na eurske kredite nefinancijskim poduzećima iznosile su 3,57% za kratkoročne i 5,16% za dugoročne kredite.

U usporedbi sa siječnjem 2023 godine to je povećanje od 0,73 i 1,26 postotnih bodova, odnosno rast od 2,47 i 3,17 postotna boda u usporedbi s travnjem 2022. za kratkoročne i dugoročne kredite. Sve skupine kredita bilježe porast kamatnih stopa, no on je posebno izražen kod kredita za investicije i sindiciranih kredita.

Time smo se našli u pomalo neobičnoj situaciji, da su kratkoročni krediti tvrtkama trenutno povoljniji od dugoročnih. S druge strane, kamate na štedne depozite rasle su sporije od onih na kredite, pa je tako u svibnju kamatna stopa na prvi put ugovorene oročene depozite nefinancijskih poduzeća porasla na 2,32%, što predstavlja porast od 226 baznih bodova u odnosu na svibanj 2022.

Očekivano, rast kamatnih stopa odrazio se posljednjih mjeseci na usporavanje zaduživanja poduzetništva, a tome su dodatno kumovali i pooštreni standardi odobravanja kredita poduzećima. Banke su u pravilu značajno snizile razinu tolerancije te sve teže i znatno sporije odobravaju kredite.

Rezultati tih restriktivnijih kreditnih politika već su vidljivi. U prvih pet mjeseci ove godine kreditiranje poduzeća poraslo je upola manje nego u istom razdoblju lani. Naime, na kraju 2022. godine ukupna kreditna zaduženost nefinancijskih poduzeća iznosila je 13,8 milijardi eura, a na kraju svibnja ove godine 14,4 milijardi, iz čega proizlazi da je kreditiranje poduzeća poraslo za 0,6 milijardi eura u pet mjeseci. U istom vremenskom intervalu lani, kreditiranje, odnosno prirast kredita, raslo je za gotovo 1,3 milijarde eura.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj ove je godine zatrpana zahtjevima poduzetnika za kredite/P. Macek/PIXSELL

Povlačenje ručne

Energetska kriza, poskupljenje niza sirovina i rastući inflatorni pritisci te očekivanje rasta troškova zaduživanja, lani su znatno povećali potražnju poduzeća za financiranjem, pa je tako 2022. bila rekordna kad je riječ o zaduživanju poduzeća. Prošle godine je naime kreditiranje (na osnovi transakcija) iznosilo čak 2,4 milijarde eura, a godišnja stopa kredita u listopadu prošle godine dosegnula je čak 22,3 posto.

Od tog mjeseca kreće usporavanje, pa je tako stopa rasta kredita u prosincu iznosila 20,8 posto na godišnjoj razini, dok je na kraju svibnja usporila na 13,9 posto (na osnovi transakcija). S promjenama kreditnih politika banaka i uvjeta kreditiranja, došlo je i do promjene strukture kredita. Dugoročni investicijski kredit, koji su znatnije poskupili od kratkoročnih, sve se manje odobravaju.

I dok su investicijski krediti u prvih pet mjeseci 2022. godine činili četvrtinu prvi put ugovorenih kredita poduzećima, u istom periodu ove godine njihov postotni udio pao je na 18 posto. Poslovne banke sve češće povlače ručnu, a čak i klijentima s odličnim bonitetom otežano odobravaju nova financiranja. Produživanje trajanja obrade kredita jedna je od taktika koje primjenjuju, usporavajući tako dodatno nova zaduživanja.

Zbog viših kamata, a osobito otežanog financiranja poslovnih banaka, koje na prvi spomen krize uvede rigoroznije uvjete odobravanja kredita, poduzetnici su po novac pohrlili u HBOR, zakrčivši sa zahtjevima hrvatsku razvojnu banku. Vidljivo je to i iz podataka HBOR-a: u prvih šest mjeseci ove godine HBOR je odobrio 1463 kredita u iznosu višem od 550 milijuna eura. Po volumenu odobrenih kredita HBOR bilježi povećanje od 10 posto, a broj odobrenih kredita dvostruko je veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

Veći problem nego radna snaga

Za razliku od 2022., kada je udio investicijskih kredita po volumenu iznosio 35 posto, u ovoj godini investicijski krediti u HBOR-u ostvaruju udio od 60 posto. S obzirom da ukupno kreditiranje pada, a HBOR-ovo raste, lako je zaključiti da su poslovne banke te koje su značajno smanjile nove plasmane, vodeći se već ustaljenom politikom smanjivanja rizika u neizvjesnim vremenima. Osim toga, sve više kredita HBOR plasira izravno (70 posto), dok je samo 30 posto njih u ovoj godini odobreno putem poslovnih banaka i leasing društava.

Zbog ograničenog broja ljudi na ogroman broj zahtjeva koji pristiže u HBOR, razvojna banka više nije u mogućnosti u standardnim rokovima obrađivati veliki broj zahtjeva. A rezultat je predugo čekanje na odobravanje kredita. Povrh svega, HBOR je nedavno objavio da samo do kraja lipnja prima zahtjeve za financiranje obrtnih sredstava kroz mjeru Ukrajina, odnosno Obrtna sredstva Kriza 2022, iako je ranije bilo predviđeno da će taj program trajati sve do kraja ove godine.

I HAMAG Bicro ugasio je investicijsku liniju namijenjenu malim poduzetnicima, tako da se manevarski prostor za poduzetnike sve više sužava. Investicijski kredit kroz mjeru iz NPOO-a još je jedini novi aktualni program u kojem poduzetnici mogu financirati svoje investicijske projekte, no u situaciji gdje ne mogu doći do obrtnih sredstava, teško je razmišljati o investicijskom ciklusu.

Trenutno su sve oči uprte u turističku sezonu i njezine rezultate, pa će eventualno na jesen, kada se podvuče crta pod turistički račun Hrvatske, poslovne banke možda malo olabaviti svoje ‘risk’ politike. Naravno, pod uvjetom da gore spomenuta računica turističke sezone bude povoljna.

S obzirom na trenutne turističke pokazatelje koji nisu u skladu s ranijim očekivanjima te činjenicu da je najveće gospodarstvo Europe u recesiji, slika za sada nije ružičasta. Neoptimističnim prognozama treba dodati i činjenicu da se očekuje zadržavanje monetarne politike ESB-a u restriktivnom području kroz duže vremensko razdoblje, čime bi dodatno mogao ojačati intenzitet prelijevanja viših ključnih kamatnih stopa na kamatne stope banaka.

I anketa koju su provele 3D poslovne financije ukazuje na to da je pristup financiranju trenutno najveći ograničavajući faktor poslovanja poduzeća. Čak je i nedostatak radne snage, problem s kojim se suočava velika većina hrvatskih tvrtki, prema toj anketi, pao na drugo mjesto.

S rastućim troškovima kreditiranja i dodatno restriktivnim kreditnim politikama poslovnih banaka, poduzeća, osobito ona manja, sve teže dolaze do kapitala. Ne samo onog za nove investicije, nego i za financiranje redovnog poslovanja. To će neminovno dovesti do usporavanja ekonomske aktivnosti. Pitanje je samo hoće li tračak nade na jesen dati sveti gral hrvatskog gospodarstva – turizam ili će monetarna nastojanja da se ovlada inflacijom kroz povećanja kamatnih stopa ipak u konačnici rezultirati recesijom.