Poduzetnici u obje statističke regije – Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj prošle su godine poslovali s neto dobiti te povećali broj zaposlenih, dok su osnovni financijski rezultati i pokazatelji poslovanja, poput ukupnih prihoda, neto dobiti, plaća ili produktivnosti rada, na strani poduzetnika s kontinenta, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina) o poslovanja poduzetnika u dvije statističke regije. 

No, pri promatranju i usporedbi podataka o poslovanju poduzetnika prema tzv. NUTS-2 (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) regije treba uzeti i u obzir da je od 21 županije u regiju Kontinentalna Hrvatska svrstano njih 14, uključujući i gospodarski najpropulzivniji, grad Zagreb, dok Jadransku Hrvatsku čini sedam županija.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 106.569 poduzetnika njih 65.567 ili 61,5 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 41.002 poduzetnika ili 38,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. 

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske zapošljavali su 605.703 radnika (72,2 posto ukupnog broja zaposlenih), a Jadranske 232.881 radnika (27,8 posto). No, lani je u odnosu na godinu prije broj zaposlenih u Kontinentalnoj Hrvatskoj rastao za 3,3 posto, a u Jadranskoj za 4,4 posto.

"Suprotno uvriježenim stereotipima o (ne)poduzetnosti stanovnika na jugu Hrvatske, broj poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, veći je u Jadranskoj Hrvatskoj, 34,4 poduzetnika, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske on manji za oko 21 posto tj. na 1000 radno sposobnih stanovnika ima 27,3 poduzetnika", napominju iz Fine.

Također navode kako je, s obzirom na brojnost poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj, njihov udio u rezultatima poduzetnika Hrvatske u ukupnim prihodima 78,9 posto, ukupnim rashodima 79 posto, neto dobiti 76 posto, izvozu 75,8 posto i investicijama u dugotrajnu imovinu 71,3 posto.

Naime, poduzetnici Kontinentalne Hrvatske u prošloj su godini ostvarili 504,36 milijardi kuna ukupnih prihoda, uz 487,48 milijardi kuna ukupnih rashoda. Ukupna dobit svih poduzetnika iz te regije lani je iznosila 25,6 milijardi kuna, dok su ukupni gubici bili na razini od 12,6 milijardi kuna, što znači da je neto dobit u toj regiji iznosila 13 milijardi kuna.

Jadranski su poduzetnici lani ostvarili 135,28 milijardi kuna ukupnih prihoda, 129,47 milijardi kuna ukupnih rashoda, 10,27 milijarde kuna ukupne dobiti te 6,16 milijarde ukupnih gubitaka, odnosno neto dobit u iznosu od 4,1 milijardu kuna.

Iz Fine napominju kako su lani poduzetnici Kontinentalne Hrvatske povećali ukupne prihode za 4,4 posto, ukupne rashode za 3,3 posto, a smanjili dobit razdoblja za 1,6 posto i gubitak razdoblja za 29,8 posto. Rezultat je pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 13 milijardi kuna (povećanje od 61,2 posto).

Poduzetnici Jadranske Hrvatske povećali su ukupne prihode za 8,4 posto, ukupne rashode za 5 posto, dobit razdoblja za 29,6 posto te smanjili gubitak razdoblja za 17,3 posto. Znatno bolje poslovanje potvrdilo je i povećanje neto dobiti od 757,8 posto te ona u 2015. godini iznosi 4,1 milijardu kuna, navode iz Fine. 

Po podacima Fine, prosječna mjesečna obračunata neto plaća po zaposlenom u Kontinentalnoj Hrvatskoj prošle je godine iznosila 5.136 kuna i bila je za 2,3 posto viša u odnosu na prosjek svih poduzetnika Hrvatske, koji je iznosio 5.019 kuna.

Prosječna pak mjesečna obračunata plaća u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 4.714 kune te je bila manja od državnog prosjeka 6,1 posto, a 8,2 posto manja od plaće poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Iz Fine ističu i kako je produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, kao i mjerena dobiti po zaposlenom bila veća kod poduzetnika Kontinentalne u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske, dok je ekonomičnost ukupnog poslovanja veća kod poduzetnika Jadranske Hrvatske.

Naime, prošlogodišnja produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u kontinentalnoj je regiji iznosila 832.698 kuna, a u jadranskoj 580.899 kuna, dok je produktivnost mjerena dobiti po zaposlenom na kontinentu bila na razini od 21.509 kuna, a na Jadranu je iznosila znatno nižih 17.654 kune. 

Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je, pak, kod poduzetnika Jadranske Hrvatske koji su na 100 kuna ukupnih rashoda lani ostvarili 104,5 kuna prihoda, dok su poduzetnici u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostvarili 103,5 kuna.