U Zagrebu je teško pronaći stan za najam.

“Mi smo šesteročlana obitelj, supruga, ja i četvero maloljetne djece do 7 godina. Kad tražimo stan, većinom se kaže da ne primaju djecu uopće jer kažu da će primiti radije životinje, a ne djecu. Jedan najmodavac nam je rekao kako je ovo stan za četvero ljudi, a da se za ostalu djecu snađemo”, kaže podstanar Leo Askar za Dnevnik Nove TV.

Ima i obrnutih primjera

Sasvim drugačija priča: U Split se iz Švicarske doselila obitelj liječnika s dvoje djece

Ugovor za stan otkazan im je jesenas, a rok iseljenja je kraj mjeseca. “Ono što se nudi na tržištu je u najmanju ruku upitne kvalitete. Unutra je namještaj iz prošlog stoljeća, nije mijenjan godinama, a iznosi se kreću od 600, 700, 800 pa čak i do 1300 eura”, prepričava Leo.

Da su iznosi najma jako narasli, potvrđuju i same agencije. Agentica Eva Lisjak kaže kako sve ovisi o lokaciji nekretnine i u kakvom je stanju. “Od nekakvih prosječnih 45 kvadrata dvosobnog stana cijena može varirati od 500 do 900 eura. Nekretnina ima puno, ali i ne kvalitete kolika je ponuda. Jesu li se ljudi malo polakomili? Jesu”, kaže.

Najmodavka: Velik je kaos ponude, potražnje i cijena

Slični su trendovi i u ostalim najvećim hrvatskim gradovima. A najnoviji je da se uz osnovnu cijenu najma traži polog za dva mjeseca unaprijed. To u prijevodu znači da se u stan od 500 eura ne može ući bez pologa od 1500 eura.

Integriranje u društvo

Stiže novi zakon o stranim radnicima, uvodi učenje jezika i crne liste za poslodavce

“Ljudi su imali negativna iskustva, a sada su bili primorani pooštriti kriterije. Da je opravdano u nekim situacijama, jest, ali nažalost nekad i nije i nastradaju ljudi koji nemaju veze s tim. Svatko može iznajmiti stan preko Facebooka i sličnih grupa. Velik je kaos ponude, potražnje i cijena”, kaže najmodavka Bojana Kljajić.

Ugovori najmodavca i najmoprimca su obvezni, u suprotnom su obje strane podložne visokim kaznama, ali i potencijalnim parnicama.

“Zakon o najmu stanova kaže da su postupci koji se odnose na iseljenje najmoprimca hitni postupci. A to je rok koji može biti u okviru općeg parničnog postupka od 6 mjeseci do godinu, dvije, tri”, kaže odvjetnik Vedran Ceranić.