Posljednjih godinu dana ili duže vidjela se promjena u strategiji Podravke i njeno bitnije uključivanje u poljoprivredni segment. To se vidi i iz preseljenja tvornice u Kalnik (selidba pogona rajčice iz Istre u Varaždin, op. a.) i to su zaista veliki iskoraci i promjene što se tiče Podravkinih strateških poslovnih grupa.

Analiza

Dionica Podravke prošloga tjedna gotovo dosegnula povijesnu razinu, trend se nastavlja i danas

Uz proizvodnju hrane, odnosno prehrambenu industriju i farmaceutiku, oni su sada zaista duboko ušli u poljoprivredu, istaknula je stručnjakinja za poljoprivredno-prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić nakon što je Fortenova grupa izvijestila da je nakon procjene obvezujućih ponuda, koje su pristigle tijekom ispitivanja interesa u procesu prodaje društava Poslovnog područja poljoprivreda, najboljom ocijenila ponudu Podravke i da s tom kompanijom nastavlja pregovore o prodaji.

Podsjetimo, u igri za agrobiznis Fortenove bili su i mađarski ulagač Lorinc Meszaros i osječka Žito grupa čiji je vlasnik Marko Pipunić odmah čestitao odabranom najboljem ponuditelju, kompaniji koju od veljače 2021. uspješno vodi Martina Dalić.

Koliko je odabir Podravke za nastavak pregovora i sve što će se kasnije događati važno za hrvatsku poljoprivredu, Blažić je posebno analizirala: “Nadam se, s obzirom na to da se radi o našim najvećim poljoprivrednim kompanijama, prvenstveno tu mislim na Belje, ali i Vupik i Pik Vinkovci koji su snažni poljoprivredni proizvođači, da će se uz kvalitetan menadžment koji će morati biti, ali i kvalitetno korporativno upravljanje koje krasi Podravku, napraviti dobri rezultati u poljoprivredi.

Za rezultate hrvatske poljoprivrede bilo bi to strašno bitno. I tu će se sada sigurno vidjeti brojne sinergije koje Podravka može pružati, posebno u vertikalnoj integraciji koje je u okviru Fortenove bilo jako prisutno.

Ali Podravka će u okviru svojih mnogobrojnih proizvodnih asortimana moći itekako uklopiti ove kulture koji se proizvode i koji su sastavni dio tog poljoprivrednog, ratarskog, stočarskog programa, i povrtlarskog programa. Oni tu ulaze sad i u segment vina, znači u širok krug proizvoda koji će biti nadopuna Podravkinog asortimana i koristit će, naravno, sirovine”, istaknula je Blažić.

Čak 5000 hektara
Bit će to izazovno za Podravku, ako su točne priče da su kompanije iz Fortenovinog agrobiznisa tehnološki pomalo u zaostatku…

“Ne bih se tu do kraja složila jer dio koji je stočarski, farme junadi, mliječnih krava, odnosno mliječno govedarstvo, pa i svinjogojstvo, to je bila vrhunska tehnologija koja nije bitno izgubila na opremi i kvaliteti te se apsolutno može nositi s konkurentima. U ratarstvo i neke druge djelatnosti nije toliko ulagano, ali svakako će trebati puno novih ulaganja.

A i kadrovski potencijal je sigurno tu vrlo ograničen i puno ljudi je otišlo kroz ove godine. Ipak Fortenovin fokus nije išao primarno na taj biznis, a nije ni mogao s obzirom na svu problematiku s kojom se kompanija bavila posljednjih godina”, kaže Blažić ističući kako će se Podravka već sada suočiti s rješavanjem pitanja poljoprivrednog zemljišta.

“To će se morati riješiti i tu ima dosta izazova. To je, između ostalog, prilika da se cijeli komplet našeg zakonodavnog okvira koji se odnosi na poljoprivredu isto malo pregleda i da se vidi što treba mijenjati. Mislim da će taj okvir biti podrška da cijeli taj proces uspije”.

Agrokompanije Fortenove imaju oko 5000 hektara koje su u raznim vidovima privremenog korištenja, no Blažić nimalo ne sumnja u pozitivan ishod priče. Koliko će Podravka dalje morati uložiti u agrobiznis trenutačno je nemoguće procijeniti, no iznos od 330 milijuna eura za kupnju realan je uzmu li se u obzir poslovnih rezultati navedenih kompanija posljednjih godina. Da su priliku, koju je dobila Podravka, dobili Žito i Osatina…

“Također bi kompanija postigla dobre rezultate. Kratkoročno, možda bi to bilo i lakše s obzirom na to da su u potpuno istom biznisu… No, Fortenova je, rekla bih, sigurno radila kvalitetnu procjenu te su izabrali ono što su smatrali najboljim. Ne znam kako su ponude izgledale, ali mislim da je to financijski bilo vjerojatno vrlo slično. Dugoročno, izbor Podravke može biti jako dobro rješenje i sigurno ima mogućnost da te sinergije donesu još bolje rezultate i veću vrijednost proizvodnje”, istaknula je Blažić.

Brojne objave koje su samo u posljednjih dvije-tri godine dolazile iz Koprivnice govore da je izbor pao na kompaniju koja je u svom osmom desetljeću postojanja u velikom zaletu i koja je postavila temelj za daljnji rast u godinama koja dolaze. Samo u prošloj godini tvrtka sa 6163 zaposlenih (od toga 4400 u Hrvatskoj gdje ima 11 od svojih ukupno 17 tvornica) ostvarila je 713,8 milijuna eura prihoda.

U Podravkinu portfelju je više od 1800 različitih proizvoda, a polovinu prihoda (49,4%) ostvaruje na tržištu Hrvatske i Slovenije. Slijede potom tržišta jugoistočne Europe (21,8%), pa zapadne Europa i prekooceanskih zemalja (11,8%). U 2023. Podravka Grupa ostvarila je rast prihoda od sedam posto.

Kapitalna ulaganja u prošloj godini dosegnula su 69 milijuna eura ulaganja – najveći dio odnosio se na tehnološku modernizaciju (44%), dok je također visokih 39 posto išlo na ulaganja u objekte, a manji udio (8%) na digitalizaciju, područje u kojem su se u marketingu počeli primjenjivati alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji.

U investicijskom ciklusu s prilično visokim tempom od 2022. naovamo otvoreno je ili već dovršeno nekoliko značajnih projekata. Radovi na proširenju Tvornice juha i Vegete u poslovnoj zoni Danica, započeti u listopadu 2022., u siječnju 2024. došli su i svome kraju te je premijer Andrej Plenković svečano pustio u rad prvu tvornicu u segmentu Prehrane koju je Podravka gradila u posljednjih 17 godina. Cilj investicije vrijedne tadašnjih 104,8 milijuna kuna (više od 15 milijuna eura) bio je da se osigura vlastita proizvodnja tjestenine i daljnji rast kategorije juha.

Mega-investicijski ciklus
Nadalje, u srpnju prošle godine predsjednica Uprave Martina Dalić prilikom obilaska kompanijskih polja rajčice, paprike i krastavaca potvrdila je da Podravka u Varaždinu gradi novi pogon za preradu rajčice koja se sadi od Istre preko Međimurja i Podravine do Slavonije. I ta je investicija vrijednošću premašila tadašnjih 100 milijuna kuna (oko 13 milijuna eura), a svečano otvaranje tvornice dovršene u travnju, najavljeno je za sutra.

Uspješno se privodi kraju i izgradnja logističko-distributivnog centra u Koprivnici, što je najveća investicija Grupe Podravka u vrijednosti od 48 milijuna eura. LDC zadovoljit će očekivane potrebe za skladišnim prostorom na tržištu Hrvatske u sljedećih 10 godina. Po pitanju održivosti i klimatske neutralnosti, Podravka se lani uz Cemex dobila i najveću potporu na natječaju za dodjelu 60 milijuna eura sredstava Modernizacijskog fonda namijenjenih za projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji.

Koprivnički industrijalac s četiri projekta u tom segmentu, uz još jedan u tvrtki Belupo, pokrenuo je ulaganja u nominirane obnovljivce 5,55 milijuna eura, za što je od fonda nagrađen sa 3,67 milijuna eura potpore.

Tu su i ulaganja u modernizaciju i automatizaciju proizvodnje u mariborskom Žitu, u što će do kraja 2024. biti uloženo više od 26 milijuna eura, a da će 2024. biti posebna za Podravku osjetilo se već u prvom mjesecu kad je predstavljen novi vizualni identitet kojim je po prvi puta korporativni logotip Grupe odvojen od proizvodnog logotipa. Kreiranje novog vizualnog identiteta kompanija je povjerila uglednoj hrvatskoj agenciji Bruketa&Žinić&Grey, dok je tipografiju osmislio varaždinski stručnjak Marko Hrastovec.

Silne ulagačke aktivnosti pratili su i rezultati na burzi – u studenom je Podravka dosegavši rast od gotovo 80 posto, čime je vrijednost kompanije porasla za oko 462 milijuna eura, prvi put premašila vrijednost od milijardu eura.

Točnije 1,06 milijardi. Uz odlične poslovne rezultate i velika ulaganja doprinjela su tome i česta ulaganja u Podravkine dionice, poput onih Braće Pivac koji su lani prešli 5 posto udjela. U tri godine sama vrijednost dionica više je nego udvostručena – dok je sredinom srpnja 2021. vrijedila 77,78 eura, u petak se nakon objave o kupnji Fortenovinog agrobiznisa cijena podigla na 168 eura, tik nadomak rekordnih 170 eura iz siječnja ove godine.

Akvizicija Fortenovina agrobiznisa, koja ipak još mora proći i odobrenje AZTN-a, financirat će se putem kredita kod komercijalnih banaka, a u kompaniji očekuju da će partner u transakciji biti i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je već ranije, primjerice 2016., sa 123 milijuna eura pomogla financijsko restrukturiranje sa ciljem daljnjega rasta.