U iščekivanju rezultata grupe Podravka koji bi trebali biti službeno objavljeni u veljači, ovih su dana u lokalnim medijima u Koprivnici objavljeni neslužbeni podaci o poslovanju te kompanije za 2012. godinu.

Kako piše Podravski list, koji se poziva na izvore iz kompanije, Podravka je, promatrajući bez farmaceutske tvrtke Belupo, koja posluje u njezinom sastavu, lani ostvarila povijesno najlošiji rezultat. Podravkin gubitak, kako piše taj list, iznosi 80 milijuna kuna dok je Belupo pritom ostvario profit od blizu 100 milijuna kuna. To znači da će kompanija ipak iskazati dobit, doduše minimalnu, s tim da nije riječ o konačnim brojkama i još su do objave službenih rezultata moguće promjene. Da će rezultat Podravke biti tako loš dalo se naslutiti već iz kompanijinog priopćenja početkom godine kad je objavljeno da Uprava razmatra umanjenja vrijednosti određene nematerijalne imovine stečene u prethodnim razdobljima te usklađenja vrijednosti neke materijalne imovine koja nije u funkciji stvaranja nove vrijednosti. Tada je i objavljeno da bi ukupni iznos tih jednokratnih stavki mogao biti oko 70 milijuna kuna. Riječ je o umanjivanju vrijednosti preuzetih brendova poput Lera, SMS-a, poljskog Warzywka te nekih nekretnina. Podravski list piše da je Podravka odlučila u rezultat za prošlu godinu ugurati sve 'kosture iz ormara' kojima su kumovale ranije Uprave.

Izvori lista tvrde da za takvim potezom nije u potpunosti bilo potrebe jer neka potraživanja koja su se otpisala nisu posve nenaplativa te da nije bilo potrebe za umanjivanjem vrijednosti pojedinih nekretnina u inozemstvu. Podravka je inače tijekom devet mjeseci prošle godine ostvarila prihode od prodaje od 2,754 milijardi kuna uz neto dobit od 61,5 milijuna kuna. Pritom je prehrambeni dio bio u plusu 11 milijuna kuna. Čišćenje Podravkine bilance za 2012. godinu trebalo bi značiti i definitivno bolji rezultat kompanije u 2013. godini. Ono što međutim komplicira ambiciozne planove Uprave je računica da bi u planiranoj dokapitalizaciji kompanije mogli sudjelovati mirovinski fondovi, koji trenutno imaju oko 30 posto dionica kompanije a koji su 'napunili' svoj ulagački limit. Naime, novi zakon kojim se treba povećati limit za ulaganje mirovinaca s 10 na 15 posto u portfelje tvrtki odgađa se do našeg ulaska u EU-u.