Krajem ožujka, nešto više od tri tjedna nakon službenog označavanja početka projekta Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj, čiji je inicijator i pokretač Poslovni dnevnik, u ovom slavonskom mjestu okupili su se o lokalni poljoprivrednici i partneri projekta, zagrebačke tvrtke InfoDom i Digital Agro. Na sastanku su partneri poljoprivrednicima prezentirali ono što se u digitalizaciji danas nudi i koje su konkretne mogućnosti primjene na imanjima poljoprivrednika u ovom mjestu.

Prvi susret, s kojim je krenula i praktična provedba projekta Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj, okupio je čak 25 poljoprivrednika, koji su izrazili veliku spremnost da sudjeluju u projektu, kroz edukaciju i praktičnu primjenu precizne poljoprivredne i digitalnih alata. Unatoč tome što je dan bio idealan za rad u poljima, veliki odaziv poljoprivrednika pokazao je koliko je digitalizacija velika i važna tema i nužnost u poljoprivredi i stočarstvu u Hrvatskoj.

Autopilot u traktoru

Osim prezentacije partnera na projektu, sudionici su obišli i staju obitelji Stjepana i Pave Degmečića, koji se bave uzgojem tovne junadi, kako bi se i kroz praktični dio partneri uvjerili u kakvom su stanju i kondiciji staje i stoka, te što je ono što bi se kroz provođenje projekta, moglo odmah primijeniti odnosno instalirati u njima, a za što je potrebno napraviti dublje analize, pronaći adekvatna rješenja, pa tek potom digitalne uređaje i alate uvesti kao novinu u poslovanje njihovih farmi.

U sklopu prvog dana praktičnog rada na projektu, tvrtka Digital Agro, podigla je svoj dron, kako bi na imanju spomenutih poljoprivrednika, točnije na njihovih 15 hektara, na kojoj se trenutno nalazi zasijana pšenica, snimili stanje i kondiciju usjeva, te prikupili konkretni podaci koji će se potom analizirati. A upravo je praktični dio, prvog dana, našim poljoprivrednicima bio najzanimljiviji, jer kako nam je većina od njih rekla – “tek kad vidimo kako to u stvarnosti funkcionira i kako se radi na polju, tada u nama proradi adrenalin i jače možemo osvijeste potrebu da su precizna poljoprivreda i digitalizacija nužni u primjeni i vođenju modernog poljoprivrednog gospodarstva”. Jer kako kažu, promjene su uvijek teške i ljudi pružaju otpor, dok ne vide koju korist od promjena mogu imati.

Mladi, 21. godišnji poljoprivrednik Antun Degmečić, koji već upravlja farmom od 150 junadi i obrađuje 130 hektara zemlje, kaže kako njegova obitelj već danas u proizvodnji i vođenju farme na raspolaganju ima brojne digitalne alate – tako on već koristi dron, navigaciju te stroj za samodoziranje pesticida. “Želja mi je, kako je rekao, imati i autopilot u traktoru, a vjeruje u projekt koji se provodi u njihovom mjestu, posebno jer mladi poljoprivrednici imaju velika očekivanja i nadaju se da će im uvođenje novih alata donijeti bolje prinose, bolji uzgoj stoke i veću profitabilnost i onda posljedično i veću konkurentnost.

Za svaki džep

“Poljoprivrednici danas na raspolaganju imaju pregršt rješenja koja im omogućuju digitalizaciju proizvodnje. No, da bi tehnologija uistinu bila od koristi mora biti pogođen pravi “recept”, odnosno ono što svakom pojedinom proizvođaču uistinu potrebno. Upravo smo zato danas i odlučili, nakon prezentacije, obići imanja, staje i polje, kako bi na neki način snimili stanje, a potom definirali, što je ono što je moguće uvesti u staje i koji alati se mogu brzo primijeniti, već primjerice tijekom ove sezone u samoj ratarskoj proizvodnji, a za što će nam trebati analiza i više vremena”, izjavili su predstavnici partnera na projektu iz tvrtke InfoDom i Digital Agro – Igor Frljužec i Boris Blumenschein, član Uprave InfoDoma.

“Ključno nam je shvatiti što poljoprivrednicima treba te koje rješenje ili digitalni alat najbolje odgovara njegovom stupnju digitalizacije. Naš današnji zadatak i cilj bio je saznati što im je potrebno te im kroz digitalne alate ponuditi rješenja koja će im omogućiti poboljšanje poljoprivredne proizvodnje”, kazao je Igor Frljužec, direktor tvrtke Digital Agro. On primjerice ističe važnost podataka iz satelitskih snimki u poljoprivredi, koji omogućuju bolje praćenje i planiranje proizvodnje. Kako je objasnio, na temelju analize ankete koja je među poljoprivrednicima provedena prošle godine, a tiče se prinosa i proizvodnje, kroz projekt bi napravili ogroman korak, kada bi već tijekom ove sezone, postigli cilj i primjerice, podigli proizvodnju u ratarstvu, za tonu, što se kroz digitalizaciju može brzo i jednostavno napraviti. To bi već bio odlična uspjeh i početak promjene koja je u hrvatskoj poljoprivredi nužna i potrebna, kazao je. Kako su objasnili partneri projekta osim dronova i alata za ratarstvo, stočarima iz Strizivojne su potrebne primjerice i GPS ogrlica za praćenje životinja, koje se također mogu uvesti kao jedno od jednostavnih i brzih digitalnih alata.

A upravo neka od takvih digitalnih rješenja u stočarstvu, od kojih se ističe ono za zdravlje stoke u svom portfelju ima InfoDom. Kako je objasnio njezin predstavnik Boris Blumenschein, InfoDom ima rješenje koje bi se brzo moglo primijeniti u Strizivojni, u kojoj se preko 90 posto poljoprivrednika bavi upravo stočarstvom. “Tijekom današnjeg dana, kroz razgovor, s našim poljoprivrednicima, odmah smo shvatili i uočili što je ono što njima treba i što ih zanima, a što je nešto za što možda još nisu spremni. A upravo to će nam biti temelj, da napravimo plan daljnjih aktivnosti. Zdravlje i dobrobit životinja danas su teme broj jedan u stočarstvu, a naši alati su već u primjeni i vjerujemo da ćemo sa njim vrlo brzo krenuti i u štalama u Strizivojni, kazao je Blumenschein.

Oba predstavnika partnera ističu kako danas postoje rješenja prikladna svakom džepu, a o visini troškova digitalizacije je teško govoriti jer cijena rješenja jako varira i može se kretati od sto do 10 tisuća eura. No, kako se u Strizivojni, radi o društveno odgovornom projektu u koju je veliki broj partnera, od Ministarstva poljoprivrede, općine Strizivojna, Osječko-baranjske županije, i drugih dionika, kroz idućih godinu dana će se pokušati učiniti što je više moguće, ali tako da sve bude besplatno za poljoprivrednike. A to je glavni cilj Poslovnog dnevnika koji je projekt pokrenuo.

A ciljevi digitalizacije imaju i širi aspekt od poljoprivrede. Dionici i partneri slažu se kako samo digitalizaciju u poljoprivredi, nije dovoljna, nego je potrebno ići i korak dalje, te provoditi edukacije među mladima, vidjeti gdje se sve u Strizivojni mogu učiniti pomaci i napredak u primjeni digitalizacije. Zato svi dionici i vjeruju kako bi ovo mogao biti prvi korak u podizanju svijesti u Hrvatskoj da je digitalizacija nužnost i velika potreba bez koje nema napretka u poljoprivredi i gospodarstvu, ali i zadržavanju mladih na selu.

Edukacija kao početni korak

Tijekom prezentacije u Strizivojni, naglašeno je kako poljoprivreda mora pratiti i sve suvremene trendove pa se danas i u hrvatskom ratarstvu i stočarstvu već koriste sateliti, navigacije, dronovi, koji itekako pomažu u proizvodnji i osiguravaju veće prinose. No, da bi se znanje i primjena ovih rješenja još bolje provela potrebno je organizirati teorijske i praktične obuke kako bi poljoprivrednici naučili koristiti aplikacije i digitalne alate te lakše donosili odluke o svojoj proizvodnji.

U poljoprivredi, dronovi (bespilotne letjelice) i geografski informacijski sustavi (GIS) danas igraju ključnu ulogu u digitalizaciji. Tijekom obilaska polja obitelji Stjepana i Pave Degmečića, istaknuto je kako je precizno snimanje iz zraka danas jako važno. Dronovi omogućuju prikupljanje velikog broja podataka s poljoprivrednih površina, a opremljeni su multispektralnim kamerama, snimaju vidljivi i infracrveni dio spektar te omogućuje analizu stanja usjeva, zakorovljenosti, razvoja bolesti i štetnika te zalihe vode u tlu. Na temelju podataka dobivenih dronovima, računalni programi izračunavaju vegetacijske indekse i preporučuju potrebne radnje, a to omogućuje precizno tretiranje usjeva, primjenu hranjiva i zaštitnih sredstava samo na potrebnim mjestima. Time se smanjuje potrošnja repromaterijala i utrošak radnih sati, a dronovi omogućuju brže i efikasnije praćenje stanja usjeva što rezultira većom kvalitetom i kvantitetom uroda. Obje tvrtke-partneri, koje su u Strizivojni, održale prezentacije nude usluge vezane uz primjenu precizne poljoprivrede, a to među ostalim uključuje i primjerice korištenje meteoroloških stanica za praćenje vremenskih uvjeta na poljima. Ove stanice omogućuju precizno praćenje temperature, vlage zraka, količine padalina i drugih parametara, a na temelju tih podataka, poljoprivrednici mogu donositi informirane odluke o sjetvi, gnojidbi i zaštiti usjeva.

Kroz projekt Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj, provodit će se i redovite edukacije i radionice za poljoprivrednike čiji je cilj educirati ih o suvremenim tehnologijama, primjeni GIS-a, upotrebi dronova i drugim aspektima precizne poljoprivrede. Edukacija će im omogućiti bolje razumijevanje digitalnih alata i njihovu primjenu u svakodnevnom radu.

Radionica o stanju tržišta

Tijekom razgovora s poljoprivrednicima otvorio se i niz drugih tema, koje možda nemaju direktnu vezu s digitalizacijom, ali imaju s podizanjem konkurentnosti i dobivanje više informacija oko stanja na tržištu ili načinu na koji se provode mjere nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja je u primjeni od prošle godine, a donosi ogromno nerazumijevanje i nedostatak informacija što poljoprivrednike čeka. Isto tako žele podići i razinu financijske pismenosti i znanja oko izrade projekta za EU fondove.

Jedan od idućih koraka koje će Poslovni dnevnik svakako napraviti je da prije sezone žetve pšenice i drugih ratarskih ranih kultura organizira posebnu online radionicu o stanju na tržištu roba i stoke u svijetu i kod nas. Iako su nam poljoprivrednici iz Strizivojne rekla kako oni danas putem brojnih aplikacija, prate stanje na burzama, ipak bi voljeli kada bi im stručnjaci, koji su bolje upoznati sa stanjem na svjetskim burzama, prezentirali koje cijene mogu očekivati, te kakvi bi mogli bit trendovi u ovoj i i idućoj godini. Ističu kako su zadnje tri godine bile vrlo turbulentne, zbog čega su izrazili želju da edukacija ovog tipa bude organizirana već tijekom svibnja ili početkom lipnja.

Jedna od ključnih problema u hrvatskoj poljoprivredi je i udruživanje, a kako su na sastanku u Strizivojni objasnili poljoprivrednici, svjesni su svih prednosti udruživanja, no problem u Hrvatskoj je i dalje mentalitetske naravi – poljoprivrednici i dalje bježe i zaziru od udruživanja. Zato bi jedan od idućih koraka, kada je riječ o edukaciji, trebala biti i jedna radionica o svim prednostima povezivanja – koliko im to može donijeti stabilnosti i poslovanju, povećati pregovaračku snagu na terenu i pokrenuti nove investicije – posebno kada je riječ o zajedničkim investicijama koje mogu biti od koristi svim članovima neke zadruge ili proizvođačke organizacije.