Digitalna transformacija poslovanja i društva u Europskoj uniji ima golem potencijal rasta za cijelu Europu. A da je Hrvatska zainteresirana za ovu tematiku, a isto tako i da ima velike prilike, govori i činjenica da je naša zemlja dala i izvjestitelja Europskog parlamenta za digitalizaciju, u osobi eurozastupnika Valtera Flege.

Kako ističu u EU, europska industrija može se razvijati na prednostima koje pruža povezivanje zemalja članica u području naprednih digitalnih tehnologija kako bi iskoristila niz mogućnosti koje nude tehnologije poput IoT (interneta stvari), Big Data, napredne proizvodnje, robotike, 3D tiska, blockchain tehnologije i umjetne inteligencije (AI).

Zato je sveobuhvatni odgovor EU na složenost postupka digitalne transformacije program Digitalna Europa, središnji element prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Cilj je osigurati instrument potrošnje prilagođen operativnim zahtjevima za izgradnju digitalnog kapaciteta.

Unija je uspostavila program Digitalna Europa s ukupnim proračunom od 9,2 milijarde eura za oblikovanje i potporu digitalnoj transformaciji europskih društava i gospodarstava.

Znatna poboljšanja

Prema analizi DESI (The Digital Economy and Society Index) za 2019., koju provodi Europska komisija i koja prati evoluciju digitalne kompetitivnosti članica EU-a, Hrvatska je 21. od 27 država članica Europske unije te se nalazi u kategoriji manje uspješnih zemalja. DESI analiza pokazuje kako je Hrvatska ostvarila napredak u kategorijama upotrebe interneta i digitalnih javnih usluga.

Hrvati su među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, Big Data tehnologije i e-trgovine. Ipak, petina Hrvata još se uopće ne koristi internetom.

Međutim, unatoč određenom napretku, Hrvatska općenito nije ostvarila znatna poboljšanja u području internetske povezanosti u odnosu na 2018. te je ostala na dnu ljestvice u usporedbi s ostalim zemljama članicama.

U kategoriji digitalne transformacije, odnosno integracije digitalne tehnologije u okviru poduzeća, Hrvatska zauzima 18. mjesto među državama članicama Unije, a u kategoriji digitalizacije javnih usluga Hrvatska zauzima tek 22. mjesto među 28 članica država EU.

Osim toga, u porastu je dostupnost usluga e-uprave za poslovanje. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pružanju usluga e-zdravlja i zauzima 10. mjesto u EU kad je riječ o korisnicima interneta (22% korisnika interneta).

Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih čak 97% upotrebljava e-recepte, a 51% razmjenjuje medicinske podatke. Također, započeo je pripremni rad na povezivanju bolnica sa središnjim kalendarom radi djelotvornijeg upravljanja listama čekanja te na integraciji nacionalnog transfuzijskog programa (eDelphyn) u bolničke informacijske sustave (BIS).

Ministarstvo zdravstva 2019. izradilo je prijedlog Programa potpore strukturnim reformama. Taj plan uključuje pripremu, izradu i donošenje novog hrvatskog Strateškog plana razvoja e-zdravlja za razdoblje 2020. – 2025.

Daljnja digitalna integracija svih javnih dionika mogla bi dovesti i do znatnih poboljšanja u digitalnoj javnoj upravi. Dodatne mjere kojima bi se mobilne usluge e-zdravlja učinile dostupnima svima, bez obzira na zemljopisni položaj, mogle bi potaknuti potražnju za tim uslugama.

U okviru Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. kao prioritet se postavlja pitanje digitalnih vještina u sklopu programa “digitalno društvo” te međusektorskih politika “obrazovanje i razvoj ljudskih resursa” te “industrijski razvoj i poduzetništvo”.

Kako nam pojašnjava Valter Flego, izvjestitelj Europskog parlamenta za Digitalnu Europu (DEP), od ovoga projekta puno očekuje i Hrvatska.

“U godinu i pol dana uspjeli smo izglasati povijesno veliki proračun Europske unije od 2021. do 2027. koji s Fondom za oporavak Next Generation EU iznosi čak 1824,3 milijarde eura.

Kao izvjestitelj Parlamenta za jedan od 15 najvažnijih programa EU-a, DEP, uspješno smo priveli kraju pregovore i trijalog te postigli konačan sporazum vrijedan više od 7 milijardi eura, a izborio sam se i za veću kontrolu Parlamenta nad implementacijom uredbe”, kazao je Flego.

Dodaje da mu je plan od samog početka mandata bio usmjeriti se na digitalnu transformaciju i upotrebu novih tehnologija te zelene politike, EU fondove, turizam, energetiku i poljoprivredu.

“Tako sam i birao svoje odbore – Odbor za industriju, istraživanje i energetiku, Odbor za promet i turizam te Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj. U tom smjeru nastavljam i dalje, s tim da moram istaknuti i ulazak Hrvatske u Schengen kao jedan od mojih prioriteta.

Covid-19 je tu važnu temu bacio u drugi plan, ali moramo je čim prije ponovno ozbiljno aktualizirati. Ulazak u Schengen previše je bitan za Hrvatsku da bi se sveo na temu koju komentiramo nekoliko puta godišnje, zbog kolona na granici”, navodi eurozastupnik Hrvatske koji je na izborima izabran na listi IDS-a, a u Europskom parlamentu pripada grupaciji Obnovimo Europu (RE).

‘To je priča mandata’

Vjeruje da će i građani i tvrtke vrlo brzo vidjeti koristi nadolazeće europske digitalne transformacije i zato je Digitalna Europa za njega priča mandata.

“U prvoj trećini mandata sam uspješno priveo kraju i zaključio pregovore s Komisijom, Parlamentom i Vijećem. Omogućio sam da se s programom krene na vrijeme, bez ikakvog kašnjenja. U drugoj trećini države članice će aplicirati za programe i projekte.

Nadam se da će Hrvatska tu biti puno, puno uspješnija nego je to bio slučaj s Horizonom. A onda slijedi implementacija i ulaganje tog europskog novca u konkretne projekte i transformaciju poslovanja i poduzeća.

U poljoprivredi, turizmu, obrazovanju, građevini, zdravstvu, javnom sektoru – jednostavno u svakodnevnom životu”, kaže nam Flego te napominje da digitalna transformacija Hrvatske može biti itekako značajna u izlazu iz ove krize te nam može uštedjeti vrijeme i novac, ali prepreka tome je sustavno ignoriranje inovacija i znanosti.

Europski novac može biti ključan, kaže, ali potrebna je aktivacija svih razina vlasti i ozbiljan pristup izradi operativnih programa.

Upozorava da je začelje EU rezervirano za one koji podcjenjuju važnost digitalizacije, a sam se nada da je Hrvatska naučila na greškama. Ističe da Europa generalno vrlo ozbiljno shvaća digitalnu transformaciju i želi nadoknaditi ulaganja u digital i zeleno u ovom proračunskom razdoblju.

“Uzmimo za primjer Mehanizam za oporavak i otpornost – RRF – koji pomaže državama članicama u borbi protiv posljedica koronavirusa. Prema pravilima Komisije oko RFF-a, najmanje 37% sredstava treba ići za zelenu tranziciju, a digitalna tranzicija je druga najvažnija komponenta, s minimalno 20% sredstava u tom smjeru.

To znači da zemlje članice moraju usmjeriti svoje nacionalne planove za oporavak te programe reformi i ulaganja ka zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji, održivim radnim mjestima, zdravlju te obrazovanju, djeci i mladima”, navodi Flego te se nadovezuje da je udio digitala u ukupnoj ekonomiji EU u proračunskom razdoblju 2021.-2027. nikad veći, a DEP je prvi program financiranja namijenjen isključivo potpori digitalnoj transformaciji EU-a.

Čak 30% ukupne potrošnje svakog programa ide za uključivanje klimatskih ciljeva, a stavka potrošnje za digitalnu transformaciju nalazi se u svim programima. Zbog svega toga Zelena digitalna Europa nema alternative.

Ima toliko potencijala

Gdje se na toj digitalnoj karti Europe smjestila Hrvatska i kojom brzinom napreduje u digitalnoj transformaciji? Flego smatra da smo s Horizonom, koji je svojevrsna preteča DEP-a, doživjeli fijasko.

“Više smo u njega uplatili nego što smo uzeli i to se jednostavno tako ne radi. Pogotovo ne u zemlji koja ima toliko potencijala, toliko kvalitetnih pojedinaca i firmi poput Infobipa i Rimac Automobila. Unatoč tome, mi smo globalno tek 51. po digitalnoj konkurentnosti.

Problem je u državi i nedostatku strategije, mi sami sebe kočimo. Neiskorištavanje EU sredstava, zastarjeli sustav koji se pod hitno mora mijenjati, ovlasti koje su redovito na nacionalnoj razini umjesto na nižim razinama, županijskim i regionalnim, politizacija projekata i miješanje politike gdje joj nije mjesto, sve su to problemi koje mi sami moramo riješiti”, kaže Flego.

Zbog toga od hrvatske Vlade traži da se više posveti tome, da svoju nacionalnu strategiju i operativne planove uskladi s EU. To znači, pojašnjava, usmjeriti EU novac u poduzetnike, gospodarstvenike, obrtnike i poljoprivrednike, kao što je slučaj u svim uspješnim EU zemljama. Europski novac treba ulagati u modernizaciju poslovanja, u digitalizaciju i poboljšanje.

“Tako se dobivaju bespovratna sredstva iz Fonda za oporavak svakome tko želi digitalno transformirati svoje poduzeće odnosno poslovanje. Što ćemo s više od 22 milijarde iz Fonda za oporavak koje nam stižu? Gotovo polovica tog novca, oko 10 milijardi eura, dolazi upravo iz Mehanizma za oporavak i otpornost, od čega je oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava.

Zamislite koliko je to realiziranih digitalnih projekata, koliko je to boljih, većih i modernijih poduzeća. Ali, novac se daje u najvećoj mjeri za zelenu i digitalnu tranziciju – gotovo 60%. Ne odradimo li to kako treba, ne stavimo li naglasak na privatni sektor i one koji stvaraju dodatnu vrijednost, razlika u BDP-u između nas i svih zemalja članica koje su ispred nas će se samo povećavati.

Ne smije nam se više događati da jedna Češka na milijun eura povučenih iz EU fondova otvori čak četiri puta više radnih mjesta nego Hrvatska, zaključuje eurozastupnik Valter Flego.