Da je prema kalendaru objava državne statistike u ponedjeljak na rasporedu bila samo industrijska proizvodnja, ne bi to bio ekonomski ohrabrujuć početak tjedna. Obujam proizvodnje domaće industrije pao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

U godišnjim usporedbama time je samo nastavljen niz negativnih godišnjih stopa, i to uz ubrzanje na -3,5 posto, čime je kumulativni “minus” u prvoj trećini ove u odnosu na prošlu godinu, prema kalendarski prilagođenim podacima, dosegnuo 2,1 posto.

Pritom je prerađivačka industrija, koja čini oko četiri petine ukupne, s krajem travnja u proizvodnom zaostatku za usporedivim lanjskim razdobljem za tri posto, a uspoređuje li se samo travanj, ovogodišnji je bio 5,8 posto slabiji (prema izvornim podacima 8,2 posto). No, istoga je dana DZS objavio i prvu procjenu kvartalnog BDP-a za prva tri mjeseca koja je nadmašila očekivanja većine analitičara, pa i zakrilila nepovoljnu sliku industrije.

Uz ubrzanje realnog rasta u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje na 1,4 posto, DZS-ova procjena potvrdila je, doduše, očekivano usporavanje godišnje stope, ali ono je mahom ispalo manje od procjena uoči objave, uključujući i one HNB-a ili Hrvatske udruge poslodavaca. U odnosu na prvi kvartal prošle godine gospodarska aktivnost realno je porasla 2,8 posto (sezonski prilagođeno 2,6%).

U prethodne dvije kvartalne objave godišnji rast bio je 3,5 odnosno 5,3 posto, ali s navedenom godišnjom stopom za prvi kvartal lako bi se moglo dogoditi da se na razini cijele godine premaše i aktualne prognoze rasta BDP-a. To  vrijedi i za nedavno ažurirane Vladine makroekonomske projekcije prema kojima su njezina očekivanja gospodarskog rasta za ovu godinu podignuta s 0,7 na 2,2 posto.

Hrvatska se rastom BDP-a ponovno našla u krugu nekoliko zemalja EU koje bilježe najveći realni rast. Od onih za koje su podaci za prva tri mjeseca objavljeni najviše stope zabilježili su Španjolska i Cipar, s 3,8 odnosno 3,4 posto rasta, dok je prosjek na razini EU znatno manjih 1,2 posto, što je uz ostalo, i rezultat ulaska u tehničku recesiju najveće gospodarske sile EU-a, Njemačke.

Već niz kvartala predvodnici prema stopama rasta u Uniji su ekonomije koje su više oslonjene na usluge za koje pak mnogi smatraju i da više izmiču statistici inflacije. Tako su i u prethodne dvije godine upravo mediteranske zemlje (plus Irska) mahom prednjačile stopama rasta, a slično se očekuje i ove godine.

Okolnosti, dakle, znatno više idu a ruku ekonomijama poput naše (kojoj se prevelik udjel turizma obično navodi kao slabost) negoli onima koje više počivaju na industriji. U tome je očito i dio objašnjenja za ubrzanje potrošnje kućanstava, koja u prva tri mjeseca bilježi realni godišnji rast od 1,4% (u zadnjem kvartalu 2022. rasla je 1,3%).

To ubrzanje, barem “na prvu”, čini se pomalo neočekivanim. Jer, uz pad industrijske proizvodnje, DZS-ovi podaci o glavnim komponentama BDP-a pokazuju da je i robni uvoz realno pao (-1,5%), namećući pitanje otkud je došao taj rast potrošnje. U dobroj mjeri za to su, prema svemu sudeći,  zaslužne usluge.

Dobre naznake sezone
Međutim, valja primijetititi da su u strukturi bruto dodane vrijednosti rastom BDV-a pomalo neočekivano prednjačile financijske djelatnosti (čak 8,7% rasta) te kategorija stručnih, znanstvenih, tehničkih i administrativnih djelatnosti (7,8%) koja pokriva širok spektar usluga, uključujući i one koje se naslanjaju na priču o rastućem priljevu europskog novca, investicijama, obnovi  i sl.

Usto, iznadprosječan rast bilježe Informacije i komunikacije (5,4%) i građevinarstvo (4,6%) Nasuprot tome, BDV prerađivačke industrije pao je 2,9%, a skupina koja objedinjuje blokove trgovine, prijevoza i skladištenja te turizma i ugostiteljstva u odnosu na prvi kvartal prošle godine bilježi jedva pozitivan predznak BDV-a (+0,2%).

Istodobno, gleda li se broj izdanih računa u fiksalizaciji, ove godine u više uslužnih djelatnosti vidljivo je da ih je više nego lani. U turističko-ugostiteljskom sektoru on je u prvoj četvrtini godine veći za desetak posto, a u djelatnosti prijevoza i skladištenja postotni je rast broja izdanih računa gotovo dvostruko veći.

Kad je riječ o glavnim komponentama BDP-a, izvoz robe znatno je usporio, na 1,5% u odnosu na donedavne (dvoznamenkaste) stope rasta. Rast izvoza usluga, pak, iznosio je 9,1%, što većini analitičara podupire očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni. Dobre naznake sezone naglašava i Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, koji pritom ističe i da su to prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom u ‘Schengen’ i europodručje.

Investicije uporište rasta
Solidnim se uporištem rasta BDP-a i dalje pokazuju i investicije koje bilježe rast od 3,9%.

To je kod investicija već peto uzastopno tromjesečje rasta, a Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, naglašava kako je to nesumnjivo i rezultat uspješnijeg korištenja novca Europske unije, koje se u konačnici očituje i u solidnom rastu BDV-a građevinskog sektora.

Premijer Andrej Plenković sa zadovoljstvom je konstatirao dobar, tj. bolji od očekivanog ukupni rezultat prvog kvartala, podcrtavajući kako unatoč globalnom ekonomskom usporavanju Hrvatska ima deveti kvartal zaredom porast BDP-a.

Uvjeren je da će rezultati “sigurno biti odlični i u drugom kvartalu, a još bolji u trećem kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje”. Ni tom prilikom nije propustio navesti kako sve to pokazuje i efekte ulaska u europodručje i schengenski prostor.

Konačno, premijer voli isticati i silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u koja bi, prema prognozama, ove godine trebala pasti sa 68 na 62,6 posto, a dogodine i ispod 60 posto. Brži rast BDP-a od projiciranog mogao bi dodatno ubrzati i tu putanju.