Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj narasle su u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8%, dok su na godišnjoj razini cijene hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2%. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda.

Prema analizi usporednih cijena hrane za travanj 2022. godine u odnosu na godinu dana ranije, koje redovito objavljuje Europska komisija, nema ni jedna kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj koja nije zabilježila rast u odnosu na prošlu godinu.

nesrazmjer

Usporedba standarda u Hrvatskoj i Europi: Kolike su cijene, a kolike plaće?

Podaci pokazuju da su na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj najviše rasle cijene ulja 27,6%, kruha i proizvoda na bazi žitarica gotovo 19%, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja 17%, mesa 11,8%, povrća 10,5%, šećera, džemova, konditorskih proizvoda 9,4%, te voća 6,8%.

Foto: Pixabay

Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela Europska unija se bori s visokom inflacijom, a u takvim uvjetima je pitanje kuca li nam recesija na vrata.

“Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane. Unatoč takvim okolnostima stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena, a stvarni rizik je da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti cijene hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije. Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika”, zaključak je analize SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka.

U nekim zemljama od inspekcijskih odjela već je zatraženo da pokažu popustljivost ako se alternativni sastojci odmah ne prikažu na naljepnicama proizvoda. Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama Europske unije omogućila potporu pogođenim poduzećima te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.

Nesrazmjer cijena

Kruh za 39 kuna?! Evo kako se kreću ostale cijene na ovom hrvatskom otoku

FoodDrinkEurope smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju (npr. suncokretovo ulje zamjena s palminim, kokosovim i sl.)

Foto: Pixabay

“Korištenje alternativnih sirovina znači promjenu popisa sastojaka na pakiranju, no vrijeme čekanja na novi materijal za pakiranje je nekoliko mjeseci. Promjena i testiranje novog recepta obično traje godinu dana, a sada to mora biti učinjeno u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko tjedana. Preformulacija proizvoda i prilagodba oznake sastojaka povećat će troškove, koji će se vjerojatno prenijeti na potrošače. U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu koristiti najniže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje”, ističu u SMARTER-u.

Iako službenih podataka o proizvodnji, prodaji i narudžbama u sektoru poljoprivrede i hrane tijekom zadnja tri mjeseca još nema dovoljno, za sada je teško procjenjivati i govoriti o padu narudžbi. Uz redovnu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji se pojavila potreba osiguranja hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja.

“Već danas su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane, poput suncokretovog ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije COVID-19, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge europske tvrtke koje proizvode hranu i piće bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U tim uvjetima nekoliko manjih i srednjih pa čak i većih prerađivača hrane diljem Europske unije zaustavilo je ili smanjilo svoju proizvodnju”, upozoravaju iz SMARTER-a.

Procjena stručnjaka SMARTER-a je kako je vrlo realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih naprijed navedenih poremećaja zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera koje bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju. Na razini Europske unije donesen je i privremeni krizni okvir za odobravanje državnih potpora kako bi omogućio nastavak proizvodnje, naročito u malim i srednjim tvrtkama. Uz to se traži otklanjanje logističkih zapreka, uvođenje logističkih zelenih trka za kritične prehrambene proizvode.

“Od poljoprivrede i prehrambene industrije se traži, u uvjetima moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće, kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju, zamijeniti usjeve koji su bili namijenjeni ishrani stoke usjevima za ljudsku prehranu, što bi imalo direktan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika, koji se odnose na proizvodnju hrane, odgodi dok traju ovakve okolnosti“, zaključak je analize.

Foto: Pixabay

Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Povećanje cijena energije, gnojiva, hrane za životinje, ambalaže i plaća radnika utječu na gubitke, velike probleme s likvidnošću i novčanim tokovima te posebno pogađaju mala i srednja poduzeća u poljoprivredi i preradi hrane. Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti da države članice donesu odluke i preusmjere 5% svog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. godine za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika. Odabrani poljoprivrednici (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća) koji su najviše pogođeni krizom mogli bi dobiti 15.000 eura, a poduzeća u preradi hrane do 100.000 eura. Uplate se trebaju izvršiti najkasnije do 15. listopada 2023. godine, a države članice moraju donijeti izmjene i dopune svog Programa ruralnog razvoja.

zbog inflacije

Tako to rade naši susjedi: Produžili ograničenje cijena hrane i goriva čak do 1. listopada

“Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede od početka COVID-19 krize je odobravalo iz državnog proračuna i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. Vjerujemo da će se što prije, sukladno paketu pomoći Europske komisije, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva ozimih kultura, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu”, zaključuju u SMARTER-u.