Temeljni spisi svake osobe, kao što su potvrda o rođenju, vjenčanju, potvrda o smrti, presuda o razvodu braka te svi ostali podaci koji se vode u državnim maticama, uskoro će se voditi isključivo u elektroničkom obliku, što će pridonijeti financijskoj uštedi, ali i skratiti vrijeme građanima koji trebaju neki osobni dokument.

Novo vođenje matica, kao i procedura upisa u njih, propisana je novim zakonom o državnim maticama koji je u konačnoj saborskoj proceduri. Glavni razlog da se nove zakonske odredbe mogu početi primjenjivati zapravo je obiman posao obavljen kroz posljednjih deset godina kad se počelo s unosom podataka iz državnih matica u informatičku bazu. Tako je u siječnju ove godine u informatičkim bazama bilo upisano gotovo 29 milijuna podataka što u odnosu na ukupni broj upisa iznosi 93,7 posto.

Korištenje informatičke tehnologije omogućilo je matičarima lakše i brže izdavanje isprava što je utjecalo i na poboljšanje učinkovitosti rada u odnosu na ostvarivanje prava građana, a isto tako i uvelike pridonosi povezivanju tih informatičkih baza podataka s ostalim državnim evidencijama o građanima.

Zakon trebalo promijeniti zbog zastarjelosti i novih životnih situacija

Primjenom Zakona o državnim maticama koji je na snazi od 1994. uočeno je da su mnoge odredbe zastarjele, da se ne primjenjuju ili da su se životne situacije promijenile te da zahtijevaju drugačiju pravnu regulativu.

Kao jedan od primjera novih životnih situacija, posljednjih su se godina aktualizirali slučajevi upisa djece u maticu rođenih koja su rođena izvan zdravstvene ustanove. Do sada nije bilo propisano koje se isprave moraju predočiti matičaru kod prijave rođenja izvan rodilišta, a ni zdravstvene ustanove nisu imale ujednačeni postupak o prijavi rođenja djeteta. Novim se zakonom predlaže urediti i to pitanje. Propisan je krug osoba koje su dužne prijaviti rođenje djeteta rođenog izvan zdravstvene ustanove, a isto tako kod upisa djeteta prijavitelj mora predočiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju o porodu odnosno drugi dokaz o majčinstvu.

Kada se dijete rodi izvan zdravstvene ustanove rođenje je dužan prijaviti otac djeteta, odnosno osoba u čijem je stanu dijete rođeno, ili majka kad za to bude sposobna, ili babica, ili liječnik koji je sudjelovao pri porodu. Kad tih osoba nema, ili kad ne mogu prijaviti rođenje, dužna je to učiniti osoba koja je saznala za rođenje djeteta. Rođenje djeteta prijavljuje se u roku 15 dana. Ako je dijete mrtvorođeno, to se mora prijaviti u roku 24 sata. Rok za prijavljivanje matičaru osobnog imena djetetu skraćen je s dva mjeseca od dana rođenja na 30 dana.

Podaci o promjeni spola i osobnog imena neće biti vidljivi

Po novom zakonu iznimno će se matica vjenčanih osim u elektroničkom obliku i dalje voditi na propisanom obrascu i to do izmjena Obiteljskog zakona. Propisuje se i način izmjene podatka o spolu, što znači da na ispravama neće biti vidljive promjene kod osobe koja je promijenila spol i ime.

To je u novi zakon unijeto na prijedlog LGBT udruga, a čime se štite prava tih osoba i sprječava diskriminacija.

Ministar zdravlja će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog zakona donijeti poseban propis o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu.

Promjena spola upisivat će se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda, a donosit će se na temelju mišljenja nadležnog tijela sukladno medicinskoj dokumentaciji.

Građanima će se izdavati samo dvije isprave iz matice rođenih i to izvadak koji sadrži sve podatke koji su tamo upisani i rodni list u čijim će se rubrikama upisivati posljednji važeći podaci.

Novina je da će isprave iz matica moći izdati matičar koji je zaprimio zahtjev stranke neovisno o mjestu upisa u državne matice. Po dosadašnjem zakonu isprave su se mogle izdavati samo u mjestu upisa. No, ipak je od 2008. po posebnom provedbenom propisu to bilo moguće i izvan mjesta upisa, u bilo kojem matičnom uredu, pa se zapravo ta petogodišnja praksa samo pretače u zakonsku odredbu.

U novom je zakonu detaljnije propisano tko i pod kojim uvjetima ima pravo uvida u državne matice ili uvida u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis.

Pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad za to ima na zakonu zasnovan pravni interes.

Maloljetni posvojenik pravo uvida u maticu rođenih imat će nakon što matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji će utvrditi da je to u njegovu intersu.

Ministar uprave propisat će i obrazac matice vjenčanih i obrasce isprava i potvrda koji se izdaju na temelju državnih matica. Presudu kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili se razvodi sud će dostaviti nadležnom matičaru u roku od 15 dana od nastupa pravnih posljedica pravomoćne presude.

Državne matice u kojima je zadnji upis stariji od 100 godina čuva Hrvatski državni arhiv, a sve ostale državne matice i dalje će biti smještene u matičnim uredima.