Među desecima izvješća o financijskoj reviziji koje je ovih dana objavio Državni ured za reviziju našlo se i ono za Ministarstvo zdravstva, resor koji je i bez pandemijske krize bremenit problemima.

Revizija DUR-a zaključena je bezuvjetnim mišljenjem o samim financijskim izvještajima, dok je zbog uočenih manjkavosti ili nepravilnosti u području djelokruga, računovodstva i javne nabave o usklađenosti poslovanja izraženo uvjetno mišljenje.

Uz višegodišnje boljke sustava i ministarstva, državni revizori iznijeli su, među ostalim, prigovore za (ne)urednost dokumentacije vezane uz plaćanje usluge održavanja Centralnog upravljačkog sustava (CUS-a) od 1,87 milijuna kuna te sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH u iznosu od 875.000 kuna (s PDV-om), kao i za to što dio poziva za javne nabave ne objavljuje u Elektroničkom oglasniku već internim pozivima.

Navodi se i da su u nekim slučajevima natječaji za intelektualne i računalne usluge “razlomljeni” kako bi se obavili kroz jednostavnu javnu nabavu, vrijednu do 200.000 kuna.

Sustavi unutarnjih kontrola računa prije njihova plaćanja i evidentiranja u poslovnim knjigama nisu dovoljno učinkoviti, smatra DUR-u, jer nije dovoljno pozornosti dano provjeri istinitosti isprava.

Tko je stigao obaviti 5000 sati

Primjerice, vezano uz uslugu tzv. korektivnog i adaptivnog održavanja CUS-a, u izvješću se navodi da je u otvorenom postupku javne nabave pristigla jedna ponuda, a s ponuditeljem je ugovor zaključen 9. prosinca. Uprava za eZdravstvo sredinom mjeseca je uputila zahtjev za promjenom radi dorade aplikacije novom funkcionalnošću.

Pružatelj usluge je sastavio analizu zahtjeva, pri čemu je za provedbu traženih promjena planirano utrošiti 5000 radnih sati pa su troškovi zahtjeva za promjenom izračunati na 1,87 milijuna kuna s PDV-om. Isporučitelj usluge je ispostavio račun za obavljenih 5000 radnih sati već 21. prosinca, uz rok plaćanja od 30 dana, a račun mu je plaćen zadnjeg dana 2020., tj. 20 dana prije dospijeća.

U nalazu revizora navodi se da je od zaključenja ugovora do ispostavljanja računa proteklo 12 kalendarskih dana te da je prema Analizi zahtjeva te poslove trebalo obaviti pet osoba. Iz zapisnika o primopredaji nije, kažu, vidljivo koje su osobe, tj. koliko ih je, u kojem opsegu i u kojem razdoblju obavilo 5000 radnih sati.

Izvješće se dijelom bavi i pitanjem proračunskih transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koje se svako toliko potegne u priči o dugovima. Računice Zavoda i Ministarstva zdravstva o tome se iz godine u godinu ne podudaraju.

Prema HZZO-u, Ministarstvo mu je za 2019. trebalo doznačiti 4,39 milijardi kuna umjesto 2,6 milijardi, a za prošlu godinu 4,69 nasuprot planu Ministarstva od 3,77 milijardi.

“Obrazloženja financijskih planova Ministarstva ne sadrže pokazatelje na kojima se zasniva izračun sredstava za transfer HZZO-u”, navodi se u izvješću.

Kontrola rashoda za bolovanja

Prema zakonskom okviru, transferi HZZO-u uz 32% naplaćenih duhanskih trošarina podrazumijevaju sredstva za financiranje prava iz obveznog osiguranja za određene kategorije osiguranika i podmirenje premije dopunskog za određene kategorije.

Propisi očito nisu dovoljno jasni pa je nejasno i koliko transferi stvarno odstupaju od propisanog. No, taj problem nije od jučer. Još 2018. pri povećanju zdravstvenih doprinosa s 15 na 16,5% (čime su HZZO-u osigurani veći prihodi) bile su planirane izmjene ZOZO-a koje su trebale jasnije urediti i prava financirana iz državnog proračuna. Iz godine u godinu te su se zakonske izmjene prolongirale. Ovogodišnjim planom kao rok je određen treći kvartal 2021., no i on je već istekao.

Ni reformske mjere predviđene Strateškim planom za 2020. vezane uz održivost zdravstvenog sustava nisu se odvijale planiranom dinamikom, što s obzirom na pandemiju zapravo i ne čudi.

Tako je npr. po pitanju kontrole rashoda za bolovanja bilo planirano smanjenje stope privremene nesposobnosti za rad u djelatnosti obiteljske medicine s 3,28 na 2,95, a na kraju je povećana na 3,6.

U Ministarstvu kažu da će se izmjenama ZOZO-a na kojima se radi, uz ostalo, stvoriti preduvjeti za učinkovitiju kontrolu i “svođenje te stope u okvire medicinske indiciranosti”.