U srijedu je održan 10. Croatia Waste Expo, zbog epidemioloških razloga u hibridnom formatu, a konferencija je otvorena intervjuom glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića s Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Koje su ključne brojke u gospodarenju otpadom obilježile pandemijsku godinu?

Podatke za 2020. još nemamo, očekujemo ih kroz mjesec dva i bit će zanimljivo vidjeti što nam je pandemija donijela u količini rasta otpada. Lanjska turistička sezona nije bila ni približna ranijima, a kako količina otpada iz turizma stalno raste na oko 10% ukupnog, ove godine očekujemo promjene i na tom polju. Podaci iz 2019. pokazuju 37% odvojenog prikupljanja i 37% recikliranja. Iako su ciljevi bili 50% bilježimo rast u odnosu na 2018. Odlaganje otpada je smanjeno za 7%. Bit će zanimljivo vidjeti nove podatke, pretpostavka je da u kućanstvima bude veća količina otpada.

A kako stojimo s infektivnim i medicinskim otpadom? Imamo li kapacitete za zbrinjavanje?

U peakovima pandemije te količine su bile povećane i bilo je problema u određenim trenutcima, ali taj sustav otpada zbrinjavamo u skladu s propisima.

Mijena li se svijest građana u odvajanju otpada?

Pomaka u ponašanju građana ima, vidimo po statistikama i po tome kako je to česta tema danas. Kad su krenule dodjele EU sredstava jedinicama lokalnih samouprava (JLS) odmah smo počeli s edukacijama. Nisu to samo informacije kamo s kojom vrstom otpada, već uključuje to da građani moraju znati zašto to čine i koje su dobrobiti odvajanja. To se vidi i na računima i uštedama za građane. Čak 53 milijuna kuna je ugovoreno za 91 projekt edukacija i informiranja gdje smo poticali općine da se povežu zajedno.

Imate li svijetle primjere?

Sjeverozapad Hrvatske i Međimurska te Primorsko-goranska županija su dobre, ali svijetlih primjera ima svuda. I svi veliki gradovi učinili su velik napredak.

Imamo li adekvatne ugovore oko građevinskog otpada nakon dvaju potresa?

Situacija nas nije iznenadila, odmah nakon potresa je Vlada donijela odluku o proglašenju katastrofe i Program gospodaranja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji i osigurali smo provedbu mjera. Bilo je jasno da će otpad od čišćenja i rušenja građevina biti najjača stavka i u dogovoru s JLS-ima dogovorena su privremena skladišta. Građevinski otpad tamo se odvaja da bismo ga ponovno koristili. Olakotno je bilo da smo najesen izbacili poziv vezan uz građevinski otpad i 31 tvrtka je sufinancirana za projekte povezane s tim.

Problem su i divlja odlagališta otpada?

To je velik problem, a komunalnih redara nema dovoljno i nemaju dovoljno vremena. Nažalost EU ne sufinancira sanaciju divljih odlagališta pa su sredstva ograničena na nacionalnu razinu. S Fondom radimo na tome, imamo i aplikaciju gdje se mogu vidjeti takva odlagališta i prijaviti ih. Za čišćenje je raspisan poziv i 28 milijuna kuna je osigurano.

Što nas čeka u idućem razdoblju gospodarenja otpadom?

Novi zakon je u proceduri, a planovi su nam ambiciozni, kao i brojke. Intenzivno programiramo sredstva za iduće razdoblje, gospodarenje otpadom ima ulogu i u Nacionalnom planu oporavka i tu će biti dio novca. Iz novog programskog radoblja je vidljivo da to neće biti samo klasično odvajanje kao dosad, sad se po Zelenom planu mijenja. Naglasak će biti i na sprečavanju nastanka otpada, kao i recikliranje i proizvodnja.

Imamo li kapaciteta za to ostvariti?

U nacionalnom planu smo fokusirani na to, jer mi smo imali manje vremena za ispuniti jer smo kratko u EU. Ograničenja postoje i na EU razini, za buduće financijsko razdoblje nema ulaganja za nova odlagališta, postoje ograničenja i za termičku obradu, ali mi sad želimo ispreplesti sredstva koja se tiču energetike i gospodarenja otpadom. Klasična spalionica bez proizvodnje energije neće se financirati.