Tko za koncesiju na više od tisuću kilometara hrvatskih autocesta nema ili nije spreman platiti najmanje 2,5 milijarde eura, što prema trenutnom tečaju znači 19 milijardi kuna, ispada iz utrke.
Spomenuti je minimalni iznos polazna točka za sljedeću fazu Vladina megaprojekta, a to je davanje neobvezujućih ponuda. Prema dobro upućenim neslužbenim izvorima bliskim tom Vladinu projektu, zainteresiranim je investitorima za to dan rok od oko mjesec i pol. Ponude, naime, moraju poslati do 7. studenoga. Pet igrača koji su trenutno u igri za projekt tzv. monetizacije javnog duga vezanog uz hrvatske autoceste te su naputke dobili ove srijede od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zajedno sa stotinama stranica okvirnog prijedloga, odnosno nacrta koncesijskog ugovora. Treba, međutim, naglasiti da donji cjenovni prag još uvijek nije vezan uz fiksni rok koncesije. Vlada je konzorcijima i samostalnim ponuditeljima koji su se kandidirali za taj projekt zasad zadala samo raspon trajanja koncesije, i to između 30 i 40 godina (već ranije je odbačena opcija o 50 godina), prepuštajući im da unutar njega istaknu svoje neobvezujuće ponude.
5godina
koncesionar bi morao zadržavati zaposlene u HAC ONC-u
Naravno, budući da su u Vladi prečesto dosad ponovili kako od te operacije očekuju tri milijarde eura, pretpostavlja se da minimalni iznos ipak vide kao cijenu koja bi bila primjerenija roku bliže donjoj, a ne gornjoj točki zadanog raspona. No, na konačnu cijenu (naravno, uz pretpostavku da se projekt i izgura do kraja) ionako će bitno utjecati faza koja će uslijediti nakon kvalifikacijskih neobvezujućih ponuda, a koja uključuje i pregovarački proces. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, u prijedlogu koncesijskog ugovora definirani su mehanizmi rješavanja ključnih elemenata budućeg ugovora, no samo je dio ključnih parametara čvrsto fiksiran. Kod nekih itekako bitnih za veličinu transakcije postavljena je osnovna konstrukcija, ali je u pogledu omjera (vezanih uz npr. rizike i jamstva) ostavljen prostor za pregovaranje. To, međutim, ne vrijedi za elemene ugovora koji se odnose na npr. preuzimanje stopostotnog vlasništva u HAC ONC-u, tvrtki u koju je objedinjeno održavanje i naplata cestarina. Slično vrijedi i za preuzimanje obveze zadržavanja zaposlenih (trenutačno ih je oko 2800) na neko vrijeme.
Budući koncesionar navodno bi tu obvezu trebao imati ipak pet godina. O još nekim elementima nacrta ugovora koji definiraju pitanje razine održavanja i sigurnosti, kao i projekcija prometa te parametara vezanih uz utvrđivanje (i promjene) cijene cestarina, domaći su mediji već pisali. U svakom slučaju, nacrt koncesijskog ugovora izuzetno je složen, opsežan i slojevit dokument, koji je zgotovljen tek iz drugog pokušaja, nakon što je Vlada u hodu promijenila pravne savjetnike i taj posao preusmjerila američkoj kompaniji Shearman & Sterling, koja je pak za lokalne partnere uzela odvjetničko društvo Hanžeković i partneri. Hoće li se zainteresirana petorka koja je u igri od prvoga iskazivanja interesa za sudjelovanje u financijski najtežoj operaciji hrvatskih vlada početi osipati već prije 7. studenoga?
3mlrd.
eura iznos je na koji Vlada računa od koncesije
"Faza neobvezujućih ponuda sama po sebi nije prevelika kušnja i financijski rizik. Igrači koji su mjesecima angažirani na tom projektu zacijelo će testirati ukupno raspoloženje", kaže investicijski bankar s međunarodnim iskustvom. No, dodaje kako to ne znači da neće doći do osipanja kad se približi vrijeme obvezujućih ponuda i slaganja financijske konstrukcije. Kod operacija tog reda veličine ključno je pitanje kapitalne strukture pojedinih pretendenata. Financiranje projekata teških milijarde eura podrazumijeva kombinaciju equityja i duga, i to uz dug kao dominantnu komponentu, pa se kod projekata u zemljama veličine Hrvatske kao moguće ograničenje postavljaju se i limiti međunarodnih banaka prema državi.
U tom kontekstu najviše bi izgleda da postane koncesionar mogao imati konzorcij okupljen oko Goldman Sachsa, dio kojega su i francuska grupacija Vinci, Allianz Capital Partners te tri domaća mirovinska fonda (AZ, PBZ-CO i Erste Plavi). Uz njega, u igri je i tandem europske podružnice australske Macquarie grupe na koji je naslonjen Raiffeisen OMF, a samostalnu su kandidaturu istaknuli talijanska Atlantia (operater Autostrade), španjolski joj pandan Cintra te austrijski Strabag. Uz dani rok za neobvezujuće ponude izbor budućeg koncesionara mogao bi se zaključiti do kraja veljače, što je najavio ministar Hajdaš Dončić. No, prethodno valja svladati niz prepreka, od sindikata i referenduma do sve glasnijih političkih oponenata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hrvatski narod je protiv ovakvih rasprodaja , ima i drugih boljih rješenja.
Hrvatski narod ponekad zna birati zastupnike poput Željka Keruma, Nevenke Bečić, Josipa Đakića i sličnih. Kako će takav narod birati “druga bolja rješenja”?
Citat : “868km duga autocesta (HAC)
Ukupni prihod od cestarine (HAC): EUR 171m
Broj vozila (HAC): 32m
Prihodi od cestarine po vozilu (HAC): 5.4 eura
Prihodi od cestarine po km (HAC): 197,000 eura
Prihodi od cestarine po km su nizi od usporedivih autocesta u svijetu, gdje se prihodi od cestarine po km krecu izmedju 300,000-800,000 eura. ”
Na prvi pogled ne bih imao nista za prigovoriti ovom postu, ali nakon kraceg razmisljanja postavio sam si nekoliko pitanja na koja ne nalazim odgovora pa stoga ih postavljam i ovdje.
– Da li u godisnje prihode od 171 m€ ulaze i prihodi koje imaju i autocesta Rijeka Zagreb, Autocesta Zagreb Macelj i Krcki most i Tunel Ucka ?
– Treba uzeti u obzir da je HAC recimo godine 2000. imao 4 traka autoceste do Novske (ca 100km) i 4 traka ceste do Karlovca. Navedeni pravci su i dalje profitabilni, a nisu bili financirani novim kreditima. tako da je to protuargument gornjem postu.
Ono sto definitivno nije profitabilno je cesta do Osijeka, prema Varazdinu i juzno od Splita.
Po meni je glavni i osnovni problem broj zaposlenih u odrzavanju koji je jako velik po km autocesta.
Jos mi se postavlja pitanje da li ce HAC i nakon sto autoceste odu nekom koncesionaru dobivati naknadu iz cijene goriva kao sto je to slucaj do sada.
Zadnje pitanje bi bilo sto ce biti sa Istarskim Ipsilonom koji je u koncesiji vec oko 20 godina i koji bi ovih godina trebao biti vracen pod okrilje HAC-a, (RH).
Da li je kome poznato, da li Istarski ipsilon uplacuje (makar PDV) prema proracunu ?
Super, nisi shvatio sto zelim reci. Kredit je vec dignut, u nase ime, i mi ga placamo. To sam mislio.
Sto se tice toga da drzavno vlasnistvo nigdje ne funkcionira, to nije istina. U najbogatijim zemljama Europe, ima niz primjera koji govore suprotno. Samo, u tim slucajevima se vlada ponasa kao odgovran dionicar, provodi natjecaje itd.
Ako stranac moze zaraditi na cestama, zasto mi ne mozemo bar pokriti kredite? Razlog je jasan, no sto dobroga ti mislis da bi mi postigli ovime? Ovo nije dovoljno ni za deficit 1g, sto dalje? Sto cemo slijedece prodati?
Nisam protiv privatizacije, dapace, zagovaram istu maksimalno, gdje ona moze povecati efikasnost pogotovo je dobrodosla ali ceste su javno dobro s monopolskim polozajem. Nije isto prodati CA i ceste.
S druge strane, mislim da je CA davno trebalo srediti, i sve ove ostale tvrtke, i zatvoriti pipu. Tesko ej izracunati kolko nas je sve ovo kostalo tocno.
I da, ceste su neefikasne. Zasto? Pa unutra se islo po politickim sinekurama, prekoborjni su 2-3 puta, onda umjesto kucica mozes imati vinjete, neke dijelove smo pregradili, neracionalno itd.
Stvarno smo jadni ako moramo dati nekom drugom da sredi ocite probleme.
1. Preko 50 transakcija u podrucju autocesta u zadnjih 10 godina. Jedna od zanimljivijih je nedavno obavljena u Australiji, gdje je Transurban kupio Queensland Motorways za $4.5mlrd.
2.Autoceste nisu gradjene nasim novcem nego novcem banaka/drugih financijskih institucija tj tudjim novcem. Ukupni neotplaceni dug HAC-a i ARZ-a iznosi EUR 3.94mlrd. Sto se tice samog HAC-a, brojke su slijedece:
-Ukupni primljeni krediti za period 2001-2012: EUR 4.36mlrd
-Neotplaceno: EUR 2.91mlrd
-Otplaceno: EUR 1.45mlrd tj 33.3% ukupnog duga
S obzirom da je tek 33% duga otplaceno, ne moze se reci da su autoceste gradjene nasim novcem. Tocnije bi bilo reci da su manjim dijelom gradjene nasim novcem.
3.Zanimljivi indikatori za 2012:
868km duga autocesta (HAC)
Ukupni prihod od cestarine (HAC): EUR 171m
Broj vozila (HAC): 32m
Prihodi od cestarine po vozilu (HAC): 5.4 eura
Prihodi od cestarine po km (HAC): 197,000 eura
Prihodi od cestarine po km su nizi od usporedivih autocesta u svijetu, gdje se prihodi od cestarine po km krecu izmedju 300,000-800,000 eura. Mali prihodi od cestarine po vozilu ukazuju da se ceste uglavnom koriste za kraca putovanja.
ARZ ostvaruje 42% svojih prihoda od cestarine u 6., 7. i 8. mj, sto znaci da je ostatak godine cesta prazna.
4. Sanse da drzava provede uspjesno restrukturiranje bilo cega su jednake sansama hrv nogometne reprezentacije da osvoji slijedece svjetsko prvenstvo s igracima koji nose povez preko ociju.
Uključite se u raspravu