Obveznice će se upisivati u dva kruga – prvi je za građane i traje od danas, od 8 sati, do 1. ožujka do 20 sati. Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.

Upis će se obavljati u više od 500 poslovnica banaka koje su vodeći agenti izdanja – Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke – i suaranžera izdanja, a to je Hrvatska poštanska banka. Uz to, dvije su banke (Erste i PBZ) omogućile upis obveznica i putem digitalnih kanala.

objavljeni detalji

U srijedu kreću narodne obveznice: Otkriveno koliko će iznositi minimalna kamata

Velika razlika

Narodne obveznice ili štednja u banci? Što se više isplati?

Država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, minimalni ulog za građane je 500 eura, a dospijeće obveznice je 2025. godine.

U javnom pozivu kao datum izdanja obveznice naveden je 8. ožujka, dok je očekivani datum uvrštenja obveznica na Službeno tržište Zagrebačke burze 9. ožujka 2023. godine.

Kamata se isplaćuje jednom godišnje

Nominalni iznos jedne obveznice odnosno denominacija obveznice je jedan euro.

Kamata će se isplaćivati jednom godišnje, a dospijeva na godišnjicu datuma izdanja, 8. ožujka 2024. godine, te na datum dospijeća obveznice, 8. ožujka 2025. godine. Otplata glavnice obveznica je jednokratna, a predviđena je na dan dospijeća obveznice.

Konačni uvjeti izdanja bit će objavljeni najkasnije prvog idućeg radnog dana nakon isteka razdoblja ponude. Tada će na internetskim stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze biti objavljeni konačni uvjeti izdanja, a obavijest će sadržavati informaciju o ukupnom broju izdanih obveznica, o ukupnom nominalnom iznosu izdanja obveznica i konačnoj kamatnoj stopi te načinu na koji je provedena alokacija obveznica ulagateljima koji su fizičke osobe.

Kako piše u javnom pozivu na upis narodnih obveznica, o konačnom nominalnom iznosu izdanja odlučit će se tek nakon okončanja razdoblja ponude, ovisno o ukupnom prikupljenom interesu za obveznicama u prvom i drugom krugu upisa obveznica.

“Ovisno o visini nominalnog iznosa izdanja, ostvarenog interesa u razdoblju ponude, te distribuciji ostvarenog interesa u prvom krugu upisa obveznica i drugom krugu upisa obveznica, izdavatelj može dati prednost u alokaciji ulagateljima iz prvog kruga u odnosu na ulagatelje iz drugog kruga”, stoji između ostalog u pozivu.

više nego štednjom u banci

Evo koliko možete zaraditi na državnim obveznicama ako uložite 500 eura

Ulagatelji koji su punoljetne fizičke osobe i hrvatski državljani te punoljetne fizičke osobe strani državljani koji su rezidenti u RH, dužni su uplatiti upisani iznos obveznica na način da takva uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 11 sati idućeg radnog dana nakon završetka razdoblja upisa u prvom krugu, odnosno do 2. ožujka 2023. godine.

Institucionalni ulagatelji dužni su uplatiti upisani iznos obveznica tako da uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 8. ožujka 2023. godine u 10 sati.

Alocirane obveznice bit će isporučene ulagateljima tako što će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) upisati odgovarajući broj izdanih obveznica na račune vrijednosnih papira ulagatelja, sukladno podacima upisanim u obrazac upisnice i u izdavateljev registar obveznica.

U obveznice ulagati štednju koja građanima neće trebati iduće dvije godine

Ministar financija Marko Primorac apelirao je utorak na građane da u državne obveznice ulažu onu štednju koja im neće biti potrebna u iduće dvije godine, jer oni koji će obveznice držati do isteka roka dospijeća mogu biti “apsolutno mirni i sigurni” da će dobiti nominalni iznos koji su uložili te kuponsku kamatnu stopu.

“Ovo je prije svega namijenjeno za građane koji obveznicu planiraju držati do dospijeća. Utoliko, mogu biti apsolutno mirni i sigurni da će dobiti svake godine kuponsku kamatnu stopu od minimalno 3,25 posto, kao i nominalni iznos koji su uložili, po isteku roka dospijeća”, istaknuo je Primorac.

Ako građani koji kupe obveznice i kane ih prodavati na sekundarnom tržištu, postoji mogućnost da ne dobiju nominalni iznos koji su uložili te da taj iznos bude i manji.

Benefit ovog izdanja za građane, po Primorčevim riječima, vrlo je jasan, s obzirom da su kamate na štednju u bankama, pa i onu oročenu, relativno niske u odnosu na kamatnu stopu koja će biti u izdanju državnih obveznica. “Ona će biti otprilike deset puta veća u odnosu na ono što građani trenutno dobivaju u bankama”, istaknuo je ministar financija.

Vodit će se računa da što više građana sudjeluje u izdanju obveznice, pa će se, u slučaju da upisani iznos od strane građana bude daleko veći od ciljanih milijardu eura, “podvući linija” te bi se onima sa značajnijim uplatama dio sredstava vratio na račune. “To znači da nećemo proporcionalno svima smanjivati iznose. Poanta je da što više građana sudjeluje u izdanju”, izjavio je Primorac, dodavši da je cilj građanima s manjim iznosima omogućiti maksimalan upis.