Na Općinskome sudu u Dubrovniku danas je održano prvo ročište u postupku koji je protiv Republike Hrvatske radi naknade štete od 2,2 milijarde kuna u ime 29 bivših vlasnika poljoprivrednog zemljišta na poluotoku Prevlaci pokrenuo njihov pravni zastupnik odvjetnik Vladimir Gredelj.

Odgovornost Republike Hrvatske, smatra Gredelj, postoji zbog nezakonitoga i nepravilnoga, čak i kriminalnog ponašanja mnogih službenika i pravosudnih dužnosnika, koji su svojim odlukama njegovim strankama onemogućili povrat nekretnina, iako su za njihov povrat ili za naknadu oduzetih nekretnina postojale sve zakonske pretpostavke.

"Tužbeni zahtjev za novčani iznos od 2,2 milijarde kuna podnijeli smo zbog nezakonitog rada sudaca i drugih državnih službenika", rekao je Gredelj.

Dodao je da će u postupku dokazati kako su sva tijela koja su sudjelovala u upravnom postupku bila dio organizirane ekipe koja je dobila zadaću spriječiti vlasnike u njihovu nastojanju da im se vrati zemlja oduzeta za vrijeme bivše Jugoslavije 1955. godine.

Iznos od 2,2 milijarde kuna određen je po realnoj vrijednosti nekretnina, kaže Gredelj, dodajući kako oni još uvijek traže povrat zemlje u naravi, a ako se to ne dogodi, država će u novcu morati platiti vlasnicima samo zato što su državni dužnosnici radili nezakonit posao. Gredelj je istaknuo kako bi vlasnici radije uzeli natrag svoju zemlju, nego od države 2,2 milijarde kuna.

Odvjetnik bivših vlasnika oduzetog zemljišta na Prevlaci Vladimir Gredelj ustvrdio je krajem rujna na konferenciji za novinare u Zagrebu da je "hrvatska vlast legalizirala komunističku pljačku" te je predočio dokumente koji su, kako je dodao, neoboriv dokaz da im je zemlju 1955. oduzeo jugokomunistički režim.

Njima se, istaknuo je Gredelj, opovrgava Ministarstvo pravosuđa, koje tvrdi kako im je zemlja oduzeta "na temelju odluke austrougarskih vlasti o izvlaštenju".

Riječ je o poljoprivrednom zemljištu od 100 hektara za koje je vlasnicima (30-ak obitelji, od kojih Gredelj zastupa njih 29) ponuđena sramotno niska naknada od 10 do 80 lipa po četvornome metru iako je realna cijena oko 300 eura, s tim da bi im bila isplaćena u obveznicama na dugi rok.

Po Gredelju, slučaj "Prevlaka" primjer je korupcije bez presedana, težak oko 30 milijuna eura, kojim se "upravljalo iz najvišega državnog vrha pod dirigentskom palicom Ministarstva pravosuđa", koje je tri puta mijenjalo i prilagođavalo mišljenje. Među njima je, naveo je, i tvrdnja da je Prevlaka vojno-strateški važna (kako zemljište ne bi bilo vraćeno) iako je tako bilo samo za vrijeme bivše Jugoslavije, i poznato je da je demilitarizirana, a prostornim je planom predviđena izgradnja hotela i marina.