U uvali Sepen na otoku Krku započeli su istražni radovi podmorskog tla u sklopu projekta prihvatnog LNG terminala, potvrđeno je iz tvrtke LNG Hrvatska.

Istražne radove koji će potrajati do 25. rujna ove godine provodi tvrtka Geokon, a uključuju niz bušenja morskog dna i geoloških ispitivanja podmorskog tla na kojemu bi trebalo biti izgrađeno pristanište za takozvani plutajući LNG terminal.

Direktor LNG Hrvatska Goran Frančić ističe kako je dio istraživanja već obavljen, no kako se u međuvremenu, odlukom Vlade, s koncepta kopnenog terminala prešlo na plutajući, potrebna su nova istraživanja, piše Novi list.

Sva ispitivanja, dodaje, najavljena su nadležnim lučkim upravama i pomorskim vlastima, koje će biti svakodnevno obavješćivane o početku i završetku radova, a zona u kojoj se provode ispitivanja posebno je označena, kako bi je plovila mogla izbjegavati.

Prva istraživanja podmorja na mjestu budućeg pristaništa obavljena su prije nekoliko godina, no kako ističe Andrea Lopac iz LNG Hrvatska, zbog odluke o plutajućem terminalu umjesto kopnenog, potrebno je izgraditi jače i dulje pristanište.

Rezultati ovog istraživanja bit će interpretirani do konca rujna, kada se očekuje i raspisivanje prvog kruga tendera za projektiranje pristaništa, i nabavku FSRU broda, odnosno plutajućeg terminala, kapaciteta oko dvije i pol milijarde kubičnih metara prirodnog plina godišnje. 

Nakon toga, kada budu poznati svi troškovi, LNG Hrvatska od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) može zatražiti izračun tarifa, odnosno cijene plina iz budućeg terminala. O tome će uvelike ovisiti i drugi krug natječaja, koji je obvezujući, za razliku od prvog, i u kojem će se ponuđači nadmetati za izgradnju pristaništa i kupoprodaju FSRU broda.

LNG Hrvatska je u pomalo specifičnoj situaciji, jer Europska komisija odobrila je 103 milijuna eura za projekt LNG terminala na Krku, od ukupno 360, kolika je procijenjena vrijednost cijelog projekta, ali uz uvjet da LNG Hrvatska ima FSRU brod u svom vlasništvu.

Većina takvih brodova u svijetu u vlasništvu je specijaliziranih brodarskih kompanija, koje ih obično daju u dugoročni najam, te osiguravaju stručno osposobljenu posadu i općenito vode management broda.

U slučaju LNG Hrvatska takvo rješenje neće biti moguće, već će tvrtka morati ili kupiti jedan od postojećih brodova na tržištu, pod uvjetom da ijedan bude na prodaju u tom trenutku, ili pak ugovoriti gradnju novog u nekIm od brodogradilišta specijaliziranih za gradnju te vrste brodova. Kod eventualne nabavke »polovnog« broda, stvar se dodatno komplicira, jer brod mora biti zadovoljiti i sve kriterije Europske komisije, kako bi LNG Hrvatska doista i dobio europska sredstva.

Bez tih 103 milijuna eura, projekt bi sasvim sigurno pao u vodu, a s obzirom na trenutno stanje na tržištu plina, posebno u Europi, gdje cijene stagniraju na relativno niskoj razini, plin iz LNG terminala cijenom teško može konkurirati plinu iz cjevovoda, no s druge strane gradnja takvih terminala uvijek je i političko pitanje, u ovom slučaju odnosa s SAD-om, koji u Europu želi izvoziti svoj plin i time smanjiti ruski utjecaj.

U svakom slučaju, prođu li sve pripreme i natječaji glatko, izdavanje građevinske dozvole za projekt LNG terminala na Krku očekuje se u svibnju iduće godine, nakon čega praktički odmah može započeti gradnja.