Kako piše portal Dubrovnik.net,  u stonskoj solani proteklog je tjedna počela ovogodišnja berba soli u kojoj sudjeluje oko 35 berača. Uglavnom je riječ o Stonjanima i Dubrovčanima. Ove godine će se brati sol iz tri bazena. Direktor Solane Ston Sveto Pejić, procjenjuje da će se samo iz jednog bazena ubrati oko 65 tona čiste soli. Inače stonska sol, zbog tradicionalnog načina proizvodnje nema gorčinu i potpuno je ekološki proizvod, bez štetnih aditiva, koji se dodaju kako sol ne bi upila vlagu.

Nakon što vrijedni berači poberu sol iz Munda, prebacit će se na bazen koji nosi ime svetih Petra i Pavla, pa potom na onaj koji se diči imenom svetoga Frana. Na žalost drugi stonski bazeni neće se brati, jer se u njima zbog asfaltne podloge ne proizvodi čista, nego industrijska sol. A kako Hrvatske ceste sol nabavljaju u količini od najmanje 20 000 tona, ova stonska sol, koje se proizvede oko 2 do 3 tone, ne može se prodati za posipanje cesta.

"Naša stonska sol jedinstvena je u svijetu. Zbog načina proizvodnje, ona nema gorčine, kao druge soli u koje se dodaju aditivi i stoga je iznimno zdrava za konzumaciju. Kad se sol pobere s bazena, vagonima se transportira u skladište. Vitlom se podiže do potkrovlja skladišta, koje ima kamene zidove obložene drvom. Sol se iz potkrovlja cijedi i suši sasvim prirodno, a svakodnevno se "drca", miješa i ručno okreće. Na taj način ona gubi svojstvo upijanja tekućine. Kad se potpuno osuši, ona je sipka, bez ikakvih aditiva, zauvijek", kaže Sveto Pejić.

On naime već pune 22 godine sanja san o obnovi svih bazena stonske solane koja se svojom arhitekturom i lijepotom građenja ističe nad svim drugim jadranskim solanama naše i talijanske obale.

"Dvadeset i dvije godine, mi nismo uspjeli uknjižiti solanu, ona se još uvijek vodi kao društveno vlasništvo. Nakon propasti Dubrovačke banke, propala je tada planirana obnova, ali se još uvijek nadam da ćemo kroz koju godinu uspjeti riješiti vlasništvo na papiru i uspjeti ili kreditom ili uz pomoć investitora, kojih ima, ili možda europskih fondova obnoviti solanu, povećati proizvodnju i zaštiti je kao jedinstveni kulturno-povijesni spomenik", u jednom dahu kazao nam je Perić.

Trenutno stonska solana proizvodi oko 200 tona čiste soli i oko 2 do 3 tone solnog cvijeta. Stonska sol može se kupiti u solani i u nekoliko trgovina u Dubrovniku. Ona ima svoju cijenu, a zbog iznimne kvalitete posvuda je tražena.

Perić se nada da će stare solne bazene uspjeti kroz nekoliko godine urediti tako da s njihovog podnožja ukloni asfalt koji je prevučen 1925. te da će ih uspjeti popločati domaćim kamenom, koji se pokazao kao najbolja i najotpornija podloga za proizvodnju soli.