Dan nakon što je Zavod za statistiku izvijestio o padu industrijske proizvodnje, tri bivša HDZ-ova ministra Ivan Šuker, Domagoj Ivan Milošević i Đuro Popijač izrazili su zabrinutost za gospodarsku budućnost zemlje te ono što bi ih moglo dočekati kada preuzmu vlast.

Bivši ministar gospodarstva Domagoj Ivan Milošević odbacio je premijerove tvrdnje o rastu izvoza od 14 posto, ustvrdivši kako se prije prije nešto više od godine dana promijenjena metodologija izračuna.

– Po sjevernokorejskoj navadi gospodin premijer uzeo je podatak koji mu odgovara. Nije spomenuo porezni ringišpil, kontinuiran pad konkurentnosti posljednje tri godine, reforme kojih nema. Rezultat svega toga je i pad industrijske proizvodnje. Nažalost bojimo se da će ostavština od 10 milijardi eura novog duga zateći sljedeću, uvjereni smo, HDZ-ovu Vladu – rekao je Milošević.

Bivši ministar financija Ivan Šuker rezultate o stanju industrijske proizvodnje posljednjih osam mjeseci vidi kao "ping-pong" jer jedan mjesec ona raste, a jedan pada. Kaže da će realni problem biti proračun za 2015. godinu te da će Vlada napraviti rekord po rastu javnog duga u jednom mandatu. Veliki je problem, dodaje, poljoprivreda i prehrambena proizvodnja koje su sa pet posto udjela u BDP-u pale na 3,4 posto.

Sve to govori o nezaustavljivim trendovima te slomu hrvatske poljoprivredne proizvodnje, dodaje bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač.

– Mi uskoro na našim policama u trgovinama ni na tržnicama nećemo imati domaće voće i povrće – zabrinut je Popijač kojeg plaši i pad proizvodnje u energetici unatoč velikim količinama kiše u ovoj godini.

– Ovo se ne može popraviti u kratkom razdoblju, naročito ne u preostalim mjesecima ove Vlade i trebat će poslije ove devastacije industrije i gospodarstva ozbiljno vrijeme i potezi da se uopće vratimo na nekakve normalnije brojke i održivije stanje – dodaje Popijač.

Na pitanje što oni misle, tko je u posljednjih 20 godina najodgovorniji za sustavno uništavanje industrije, HDZ-ovci su naveli naslijeđenu nekonkurentnu, niskoproduktivnu industriju socijalističke privrede i rat.

– Hrvatsku su preskočile dvije seobe kapitala – prva nakon pada Berlinskog zida, kada u Hrvatsku nitko nije investirao zbog rata te druga krajem 90-tih i početkom 2000-te godine kad je deset novih članica Unije bilo naglo otvoreno za velike investicije. Hrvatsku je to mimoišlo – kaže Šuker te dodaje da je Hrvatskoj danas ipak sve otvoreno, ali je pitanje koristimo li to ili ne. Milošević je dodao da se svijet od 2000-ih mijenja brzo, a mi se ne prilagođavamo.

– Nismo ni brzi ni fleksibilni, osim u izmjenama i dopunama zakona – zaključio je Milošević.