Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorila je u ponedjeljak da se Hrvatska po radu nedjeljom nalazi na samom vrhu ljestvice europskih zemalja, zbog čega se zauzela da se taj problem riješi, a građanima omogući usklađivanje obiteljskog, to jest privatnog s poslovnim životom.

 Pozivajući se na podatke EUROSTAT-a, Petir je navela kako čak 36,7 posto hrvatskih radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek oko 25 posto, dakle četvrtina radnika. Naime, 8,3 posto radnika to radi redovito, a 28,3 posto povremeno, rekla je Petir na okruglom stolu " Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme".

 Podatak o 36,7 posto je loše interpretiran, to nije točno, toliki broj ljudi ne radi nedjeljom, uzvratio je Davorko Vidović iz Hrvatske gospodarske komore, nekadašnji SDP-ov ministar rada. Tumači pritom kako u trgovini, koja je najčešće u fokusu kad se govori o radu nedjeljom, radi oko 200 tisuća, odnosno 13,8 posto svih zaposlenika, pa pod pretpostavkom da baš svi rade nedjeljom trebalo bi "još naći" dodatnih 22 posto.

 "Činjenica da je odluka o neradnoj nedjelji donesena u mom ministarskom mandatu govori o mom stavu o tome, no kod pokretanja nove inicijative za neradnu nedjelju treba na umu imati niz stvari", naglasio je Vidović. Podsjetio je da su dvije takve inicijative, odnosno zakona već pali pred Ustavnim sudom, a isto bi se moglo dogoditi i trećoj ako se dobro ne pripremi. O ovoj temi treba razmišljati, problem se može riješiti, treba razgovarati ali bez navijanja, rekao je Vidović koji ističe da HGK, odnosno njene članice nemaju jedinstven stav o neradnoj nedjelji.

90 posto građana za uvođenje neradne nedjelje u trgovinama

 Devedeset posto hrvatskih građana smatra da treba uvesti neradnu nedjelju u trgovinama, pokazalo je istraživanje koje je na poticaj Marijane Petir provela agencije MediaNet, a koje je predstavljeno na okruglom stolu. Istraživanje na uzorku od 1005 ispitanika pokazuje da otprilike jednak broj građana kupuje (53 posto), odnosno ne kupuje (47 posto) nedjeljom. Među onima koji kupuju nedjeljom polovica to čini povremeno, a svake nedjelje njih 14 posto, prosječno potroše sto kuna, a najčešće odgovaraju da kupuju svježi kruh.

 Petir se referirala na strah da će porasti nezaposlenost uvođenjem neradne nedjelje. "Zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnom trgovinama zapravo se smanjila u zemljama članicama EU koje ne brane rad nedjeljom, dok je trend suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom, u nekima je zaposlenost porasla za 16 do 21 posto", poručila je.

  Da nedjelja postane neradni dan zauzima se i Sindikat trgovine Hrvatske. Država mora radnicima u trgovini osigurati da budu s obitelji, o trgovini ne ovisi život, radi se o komociji, kaže Zlatica Štulić i navodi da su plaće u trgovini izuzetno male, od 3.000 do 3.600 kuna, a od 1. studenoga u trgovinama se radi produženo, forsira se noćna kupovina, pa obitelji trgovaca višestruko trpe. Zašto u Austriji jedna trgovina radi 72, a u Hrvatskoj 168 sati, upitala se Štulić.

 Za očuvanje kulture slobodne nedjelje pledira i Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok Mladen Malta iz Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore upozorava da kod inicijative o zabrani rada nedjeljom treba razmišljati o posljedicama. Ako se bude išlo brzo i nepromišljeno, posljedica bi mogla biti smanjenje broja zaposlenih, odnosno još jedan autobus za van Hrvatske, kaže Malta i pita zašto se spominju samo trgovci, ne i konobari, liječnici, spremačice i druga zanimanja. Bolje bi bilo razmišljati kako pojačati nadzor provodi li se zakon i strože kažnjavati prekršitelje, kaže Malta.

Ministarstvo rada: Podržavamo inicijativu za neradnu nedjelju, želimo najbolje rješenje

 Predstavnica Ministarstva rada Josipa Klišanin izvijestila je kako to ministarstvo podržava inicijativu za neradnu nedjelju. "Želimo najbolje rješenje za ovo pitanje koje bi bilo u interesu radnika, a da ne dovodi u težak položaj trgovce", poručila je.

 Ministarstvo gospodarstva nije se odazvalo skupu, rečeno je na okruglom stolu.