Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije u većini indikatora kojima se mjeri kvaliteta javne uprave, koja je jedan od važnih elemenata europske 10-godišnje strategije za rast, nazvane Europe 2020.

Europska komisija svake jeseni u sklopu paketa dokumenata kojima započinje novi ciklus Europskog semestra objavljuje i analizu kvalitete javnih uprava u zemljama članicama. U toj analizi objedinjeni su već ranije poznati podaci.

Komisija je izdvojila modernizaciju javne uprave kao jedan od pet prioriteta na koje zemlje članice trebaju obratiti pozornost u provedbu strategije Europe 2020. Prvi prioritet je fiskalna konsolidacija koja ne ide na štetu rasta, ponovno pokretanje kreditiranja realnog gospodarstva, promicanje rasta i konkurentnosti i rješavanje pitanja nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize.

Po učinkovitosti vlasti, indikatora kojim se mjeri percepcija kvalitete javnih usluga na svim razinama vlasti, Hrvatska je u skupini zemalja koje su ispod prosjeka EU-a.

U toj su skupini još Portugal, Slovenija, Estonija, Češka, Latvija, Litva, Slovačka, Poljska, Mađarska, Italija, Grčka, Bugarska i Rumunjska. Po tom indikatoru na prvom mjestu je Finska, slijede Danska, Švedska, Nizozemska, Luksemburg, Belgija.

Kada je riječ o internetskoj komunikaciji malih poduzeća s tijelima javne uprave, Hrvatska je malo iznad europskog prosjeka. Prema tim podacima 85 posto malih poduzeća na razini EU-a koristi e-usluge. Tu najbolje stoji Litva, Finska, Švedska, Estonija i Francuska, a na zadnjem mjestu je Rumunjska.

Kada je riječ o korištenju e-usluga od strane građana, Hrvatska je zajedno s Bugarskom, Rumunjskom i Ciprom na začelju – manje od dvije petine građana koristi e-usluge.

Po percepciji efikasnosti trošenja javnih sredstava prednjače Švedska, Finska, Nizozemska i Luksemburg, dok Hrvatska, Portugal, Slovenija, Rumunjska, Slovačka, Italija i Grčka imaju slabe rezultate.

Hrvatska loše stoji i kada je riječ o nelegalnim plaćanjima i podmićivanju, indikatoru kojim se mjeri percepcija administativne korumpiranosti, zajedno s Italijom, Rumunjskom, Češkom, Grčkom i Slovačkom. Tu najbolje stoje Finska, Luksemburg, Švedska, Irska i Nizozemska.

Za Hrvatsku nema podataka o vremenu potrebnom za pokretanje privatnog poduzeća. Godine 2012. 5,4 dana prosječno trebalo je na razini EU-a za pokretanje privatne tvrtke, a prosječni trošak za to iznosio je 372 eura.

Prema preporuci Vijeća za konkurentnost pokretanje poduzeća ne bi trebalo uzimati više od tri dana vremena, a 2012. godine 15 država članica nije ispunjavalo tu preporuku. Najlošije stoje Španjolska i Švedska gdje je potrebno više od 15 dana za pokretanje tvrtke, dok najbolje rezultate imaju Češka, Slovačka, Austrija i Finska.