Hrvati obožavaju kruh. Na godinu prosječno pojedu 62 kilograma pa smo među europskim rekorderima prema potrošnji pekarskih proizvoda. I u ovoj koprivničkoj pekarnici tijesto za kruh mijesi se i diže danonoćno, ali ne i cijene.

“Nemamo nikakve potrebe za povećanjem cijena. Brašno je otišlo od korone i rata u Ukrajini u nebesa, ali tri puta je sada pala cijena i došli smo do prihvatljive cijene. Sada je borba da ne opteretimo proizvod, a da povećamo netoplaće radnicima i da ostanu u Hrvatskoj”, rekao je Dejan Zrinski, vlasnik pekarnice Koprivnica.

Cijene pšenice i kukuruza na tržištu pale su i do 50%, no pekari se žale na cijenu rada, transporta, pa i struje. Problem je i nerentabilna proizvodnja.

Ne mogu svi kupiti novi

Europsko se tržište oporavlja: Hoće li pojeftiniti rabljena vozila?

“Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donjeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda”, rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Čak 30% pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza

Čak 30% pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza i nekoć profitabilnu industriju polako preuzimaju stranci.

“Svaki će poduzetnik donjeti odluku o profitnoj marži, industrija je konkurentna ima velik broj igrača, dolazi do okrupnjavanja i složeni su uvjeti kako napraviti cijene da zadovolje kupce”, ustvrdila je Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji.

Cijene kruha već su porasle od 10 do 15 posto i nema razloga za novo poskupljenje, upozorava i resorni ministar.

“Rekao sam nema razloga i nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena jer je došlo do pojeftinjenja većeg broja proizvoda”, istaknuo je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Hrvatska je među pet europskih zemalja u kojima je kruh najviše poskupio. Hoće li cijene i dalje rasti, odluka je na proizvođaču kojem jaka konkurencija itekako puše za vrat.